Niska primanja jedva podmiruju osnovne potrebe četvoročlane porodice... O višoj cijeni hljeba govorilo se na "sva zvona", a niko ne pominje poskupljenje mliječnih proizvoda, mesa, ulja...
ZBOG velike nezaposlenosti, malih plata, posustale privrede
neimaština prijeti sve većem broju građana.
Kada su krajem septembra republička Vlada, poslodavci i Sindikat potpisali odluku o povećanju najniže plate u Republici Srpskoj na 250 maraka, socijalni partneri su poručili da je njihov glavni zadatak borba protiv siromaštva. Međutim, niska primanja jedva mogu da podmire osnovne potrebe četvoročlane porodice.
Prosječna septembarska plata iznosila je 593 marke, dok je, po statističkim podacima, potrošačka korpa sa 65 namirnica bila "teška" 488,53 maraka. Da rast plata ne prati troškove života najbolje se može vidjeti u računici sindikalne potrošačke korpa koja je iznosila 1.008 maraka. Pored prehrane, u nju su svrstani i troškovi stanovanja, prevoza odijevanja i higijene.
- Prema izvještaju Svjetske banke, 25 odsto stanovništva u Republici Srpskoj spada u siromašne. U Sindikatu nismo zadovoljni parametrima Svjetske banke koja smatra da je granica siromaštva, ukoliko u prosječnoj četvoročlanoj porodici godišnji prihod po jednom članu iznosi 2.198 maraka. Kada to rasporedimo na mjesečnu potrošnju, jasno je da Svjetska banka ne radi dobro ovaj posao - istakla je predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić. Ona je zapitala da li se Svjetska banka ovakvim načinom definisanja siromaštva stavila u službu zaštitnika kapitala i stranih investicija koje se ulažu u Srpsku.
Mišićeva je podvukla da je otvaranje novih i plaćenih radnih mjesta jedini efikasan način za borbu protiv siromaštva, a ekonomski i privredni razvoj treba da bude glavna tema kojom će se ubuduće baviti republička vlast.
Ona smatra da u cilju poboljšanja životnog standarda građana, Zavod za statistiku i druge nadležne ustanove moraju posebnu pažnju posvetiti analizi takozvanih "tihih poskupljenja" osnovnih životnih namirnica. Dok se, kaže Mišićeva, o poskupljenju hljeba govorilo na "sva zvona", niko se nije sjetio da spomene da su drastično poskupjeli mliječni proizvodi, meso, ulje, kao i druge namirnice bez kojih ne može nijedno domaćinstvo.
Ona je ocijenila da je način izračunavanja troškova života Zavoda za statistiku odavno prevaziđen, ali da je u posljednje vrijeme primjetno da statističari uvode modernije metode i da su ova istraživanja kvalitetnija.
Ali, glavni problem je što više od polovine građana Srpske ne može da zaradi platu od koje će moći pristojno da živi.
U Savezu sindikata smatraju da bi u strategiji borbe protiv siromaštva bilo dobro da BiH ratifikuje Evropsku socijalnu povelju po kojoj je svaki poslodavac obavezan da radnicima obezbijedi "pristojan rad". Drugim riječima, da omogući zaposlenima da od osmočasovnog radnog vremena može da prehrani porodicu.
U Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite podržavaju stav Saveza sindikata da je otvaranje novih radnih mjesta dobar metod u borbi protiv siromaštva. Načelnik resora za rad i zapošljavanje u ovom ministarstvu Borislav Radić izjavio je našem listu "da republička Vlada ulaže velike napore u zapošljavanje mladih i obrazovanih kadrova, koji mogu odgovoriti zahtjevima tržišne privrede".
M. MILUNOVIĆ
RAČUNICA
Način izračunavanja Sindikalne potrošačke korpe koju primjenjuje Savez sindikata radi se po uzoru na sve sindikalne centrale u zemljama u okruženju. Ova korpa duplo je skuplja od statističke, jer pored prehrane obuhvata troškove stanovanja, higijene, odjeće... U Savezu sindikata navode da troškove ove korpe mogu platiti zaposleni u finansijskom posredovanju sa platama većim od hiljadu maraka, ali sa njima ne mogu da izađu na kraj radnici u industriji, trgovini, ugostiteljstvu, prosvjeti...
