Popisne muke

Vedrana Kulaga

BiH se u mnogim oblastima političkog i društvenog života godinama već vrti u samo njoj, dobro znanim krugovima, a jedan od njih se zove statistika u kojem se, između ostalog, pregovara i otima za podatke o broju onih koji su još na njenoj teritoriji.

Posljednji popis stanovništva, domaćinstava i stanove u BiH sproveden je prije gotovo šest godina, a cijeli proces su pratili različiti stavovi o tome kako prebrojati i klasifikovati popisane.

Na kraju smo dobili neku brojku, odnosno podatak da BiH ima tek nešto više od 3,5 miliona stanovnika, ali i to je pod velikim znakom pitanja bilo i onda, a i još je, jer su među njima i neki koji su davno okrenuli leđa ovom i ovakvoj zemlji i koji su tih oktobarskih dana samo fiktivno bili po kućama i stanovima u BiH.

Popis, s druge strane, nije ili barem ne bi smio biti sredstvo za igranje i manipulisanje jer je broj stanovnika jedan od osnovnih podataka koji svaka normalna zemlja, ali eto... Možda drugi put bude bolje. Ako ga i bude.

Novo prebrojavanje stanovnika i domaćinstava u ovoj zemlji najavljivano je za 2021. godinu. U tom periodu očekuje se i prvi popis poljoprivrede u BiH nakon nekoliko decenija, ali sve je sada na suviše tankom ledu.

Ključni razlozi za to su nadaleko poznati odnosi u BiH koji su svoj pečat ostavili i u statistiku jer ni ona, generalno, više nije objektivna. I tu računa kako kome odgovara, a ne kako matematika vijekovima nalaže. I to je jedan od najvećih problema ove zemlje. Što svako ima svoju matematiku, i drži se toga, ma koliko bilo pogrešno i vodilo u ambis.

Nadležni u statističkim institucijama u BiH ne vole mnogo da pričaju o svojim aktivnostima, često ističući samo da su pregovori u toku i da se nadaju da će pronaći zajednički jezik i potrebnu osnovu kako bi naredno prebrojavanje prošlo daleko bolje od onog prethodnog, a dugo očekivanog.

Šanse su, za sada, male, a očekivanja velika jer ta jedna brojka je od velike važnosti, ali i sve ostale koje proizilaze iz nje.

Izabrani popisivači statističkih institucija u BiH danas ponovo kreću od vrata do vrata stanovnika kako bi provjerili šta se tokom posljednje decenije promijenilo u gradovima i opštinama i kako se odrazilo na ukupno stanje.

Te podatke statističari će koristi za svoje potrebe, za neki novi uzorak i uz korišćenje moderne tehnologije, a ne olovke i papira.

Kako god da prošla ova, najavljena anketa u okviru koje će biti sagledano stanje u gotovo 60.000 domaćinstava u BiH, ostaje veliki upitnik da li će i kada biti novi popis stanovništva, domaćinstava i stanova jer treba da se posloži previše kockica da bi sve bilo kako treba.

Lista preduslova je preduga, a vremena premalo.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana