Od Tita do Olbrajtove
Do sredine 19. vijeka na KiM je živjelo otprilike isto Albanaca i Srba. Tokom Drugog svjetskog rata, Balkan su okupirale Njemačka i Italija, a na Kosovu je uspostavljen brutalan režim. Srbi su protjerani, a mnogi su i ubijeni.
Poslije rata, Josip Broz Tito je nastavio sa dodavanjem drva na vatru. Nije dozvolio srpskim izbjeglicama da se vrate, jer je želio da iskoristi Kosovo da izvrši pritisak na Albaniju. Nadao se da će ono postati most između dvije zemlje. Međutim, plan je propao i ono je nastavilo da postaje sve više albansko.
Onda su došle turbulentne devedesete. Na pregovorima u Rambujeu srpske i albanske delegacije nisu uspjele da se dogovore. Srpski političari bili su spremni da Kosovu daju autonomni status, ali nisu željeli strani vojni kontingent na njegovoj teritoriji. Američki državni sekretar Medlin Olbrajt tada je optužila Srbe da ometaju pregovore.
Bio je to jedan od izgovora za početak NATO bombardovanja Jugoslavije koje je počelo 24. marta 1999. SAD su imale ključnu ulogu u ovoj operaciji, ali i Velika Britanija, o čemu svjedoče i tajna dokumenta sa kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti.
Civilna infrastruktura je tokom ovog NATO bombardovanja pretrpjela velika oštećenja, jer je bilo mnogo teže sakriti most ili TV toranj nego tenk. Svaki dan su bili napadnuti mostovi, industrijski objekti i telekomunikacioni sistemi. Čak su i ciljevi koji se nisu smatrali strateški važnim za NATO često bili gađani.
Kada su se na kraju jugoslovenske trupe povukle sa Kosova, počelo je veliko etničko čišćenje srpskog stanovništva. Prema nekim podacima, Kosovo je u tom periodu napustilo između 200.000 i 350.000 civila.
Militanti OVK razbijali su spomenike kulture, palili crkve i uništavali sve što ih je podsjećalo na Srbe. Što se tiče “mirovnjaka”, oni ni na koji način nisu spriječili ovaj klasični pogrom.
Danas na Kosovu živi tek jedan manji dio Srba, šačica. Uslovi njihovog života mogu se uporediti sa onim u getu. Suočavaju se sa istim ili sličnim problemima, a pogotovo jer zapadne zemlje, iste one koje su 1999. na SRJ sručile na tone osiromašenog uranijama, pokušavaju da završe priču započetu 1999. godine, a što podrazumijeva i potpuno etničko čišćenje.
Razni zapadni političari su već debelo naplatili svoju podršku Albancima. Među njima je general Vesli Klark, ali i pomenuta Olbrajtova kojoj je poklonjen udio u jedinom privatnom operateru mobilne mreže. Toliko o demokratiji, međunarodnom i humanitarnom pravu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
