Kakva ovlašćenja ima visoki predstavnik u BiH (2)

Glas Srpske 23.10.2007 00:00

Jasno je da i sam Savjet za primjenu mira razdvaja Mirovni sporazum kao integralni tekst od njegovog Aneksa 10, te da visokog predstavnika na određeni način čak i podsjeća na obavezu da se zadrži u granicama svojih nadležnosti

KAKO god radio i na koji god način odluke donosio, Savjet za primjenu mira u BiH (PIK) je na svom zasjedanju održanom 9. i 10. decembra 1997. godine u Bonu, donio i čuvene zaključke, u kojima je pod rednim brojem DžI utvrdio i zaključke o visokom predstavniku, koji su u nekim federalnim medijima odmah i egzaltirano proglašeni i za "bonska ovlašćenja". A u tim zaključcima se, pored pohvala za rad visokog predstavnika, u tački 2. kaže i sljedeće: "Savjet (PIK) pozdravlja namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlašćenja u regiji u vezi sa interpretacijom Sporazuma o civilnom sprovođenju Mirovnog sporazuma, u cilju olakšavanja teškoća putem donošenja obavezujućih odluka, kad on smatra za neophodno, o sljedećim pitanjima: a) vrijeme, mjesto i predsjedavanje sastancima zajedničkih institucija; b) privremene mjere koje stupaju na snagu kad strane nisu u mogućnosti da se dogovore i koje ostaju važeće dok Predsjedništvo ili Savjet ministara ne usvoji odluku o tom pitanju u skladu sa Mirovnim sporazumom; c) druge mjere pri osiguravanju primjene Mirovnog sporazuma u cijeloj BiH i njenim entitetima, kao i neometanog rada zajedničkih institucija. Takve mjere mogu uključivati aktivnosti protiv lica koja obavljaju javnu službu ili funkcionera koji izostaju sa sastanaka iz neopravdanih razloga ili za koje visoki predstavnik smatra da narušavaju pravne obaveze uspostavljene Mirovnim sporazumom ili rokove za njihovo sprovođenje". Iz navedenog teksta je izvučen potpuno pogrešan zaključak da je visoki predstavnik ovlašćen za tumačenje, primjenu pa čak i promjenu Dejtonskog sporazuma u cjelini, a ne samo njegovog Aneksa 10. Jer, običnim lingvističkim tumačenjem, a posebno upoređivanjem zaključaka PIK-a sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, i najprosječniji pravnik može da izvuče sljedeće zaključke: - Da i sam Upravni odbor PIK-a pravi primjetnu razliku između Dejtonskog sporazuma u cjelini i jednog njegovog Aneksa, to jest Sporazuma o civilnom sprovođenju. Naime, PIK "pozdravlja namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlašćenja u regiji u vezi sa interpretacijom Sporazuma o civilnoj primjeni Mirovnog sporazuma". Jasno je, dakle, da i sam PIK razdvaja Mirovni sporazum kao integralni tekst od njegovog Aneksa 10, te da visokog predstavnika na određeni način čak i podsjeća na obavezu da se zadrži u granicama svojih nadležnosti. - PIK dozvoljava visokom predstavniku donošenje "obavezujućih odluka kad on smatra za neophodno", ali ga istovremeno obavještava i o tome da takve odluke mogu da se odnose samo na "sljedeća", tačno nabrojana pitanja, i to: a) vrijeme, mjesto i predsjedavanje sastancima zajedničkih institucija - Gore navedeno se može protumačiti jedino kao pravo visokog predstavnika na donošenje privremenih mjera u slučajevima kada se bojkotuju ili na sličan način izbjegavaju sastanci u zajedničkim institucijama. b) privremene mjere koje stupaju na snagu kad strane nisu u mogućnosti da se dogovore i koje ostaju važeće dok Predsjedništvo ili Savjet ministara ne usvoji odluku o tom pitanju u skladu sa Mirovnim sporazumom; Ovim zaključkom PIK daje visokom predstavniku ovlašćenje za donošenje privremenih odluka, kada strane nisu u mogućnosti da se dogovore. Međutim, prema mišljenju PIK-a, ove mjere mogu da se odnose jedino na pitanja iz nadležnosti Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH, ali ne i iz nadležnosti parlamenata.. Budući da Predsjedništvo i Savjet ministara BiH nisu zakonodavni organi, onda je potpuno jasno da visokom predstavniku ovim nije dato i pravo da nameće zakone, budući da je donošenje zakona u isključivoj nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH i entitetskih parlamenata, kao jedinih legitimnih nosilaca zakonodavne vlasti. Tim prije što je tačkom 3. člana 3. Aneksa 10 određeno da "pravnu sposobnost koja može biti potrebna za izvršavanje njegovih/njenih funkcija" visoki predstavnik "uživa u skladu sa zakonima BiH", a svakako i prema njenom Ustavu. c) druge mjere pri osiguravanju primjene Mirovnog sporazuma u cijeloj BiH i njenim entitetima, kao i neometanog rada zajedničkih institucija. Takve mjere mogu uključivati aktivnosti protiv lica koja obavljaju javnu službu ili funkcionera koji izostaju sa sastanaka iz neopravdanih razloga ili za koje visoki predstavnik smatra da narušavaju pravne obaveze uspostavljene Mirovnim sporazumom ili rokove za njihovu primjenu". Iako se na ovom mjestu pominju "i druge mjere", iz preostalog dijela ovog teksta je više nego vidljivo da se radi o ponavljanju već pomenutih stavova PIK-a, koji se odnose na gotovo prozaične situacije izbjegavanja sastanaka, "bježanja sa časa" i sličnih ometanja rada zajedničkih institucija. Isto tako, "narušavanje pravnih obaveza uspostavljenih Mirovnim sporazumom" moglo bi podlijegati sankcionisanju samo ukoliko se radi o akcijama koje su direktno usmjerene protiv Dejtonskog sporazuma, ali nikako ne i za stavove kojima se štiti ustavni poredak utvrđen tim istim sporazumom. A tim sporazumom je, recimo, Srpskoj ustanovljena pravna obaveza da ima svoju policiju, sve dok se drugačije i na ustavan način ne dogovori. Pravna obaveza institucija Srpske je da prenos ustavnih nadležnosti obavljaju na isključivo ustavan način. A sankcionisanje onih koji se pridržavaju tih pravnih obaveza sigurno ne bi predstavljalo stvaranje pravne sigurnosti, koja se do sada tretirala kao vrhunski međunarodni standard. Ono što pored svega navedenog ostaje nejasno jeste i činjenica da se i dan-danas, čitavih dvanaest godina poslije Dejtona, i dalje raspravlja o "primjeni mira u BiH", kao da smo još u ratu, i više je nego čudna činjenica da našu sudbinu sve ovo vrijeme kroji jedan preglomazna mašinerija sa mnoštvom različitih operacija. Zato bi bilo neophodno da neko već jednom proglasi da je rat završen prije dvanaest godina. Jer, mi to već odavno znamo, ali bi bio red da to saznaju i neki drugi. A i da i mi već jednom počnemo čitati onako kako je napisano, a ne kako nam se kaže... Siniša DAVIDOVIĆ (Kraj)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.