Juče obilježena 62. godišnjica od bombardovanja Hirošime

Glas Srpske 07.08.2007 00:00

Američka vojska 6. avgusta 1945. godine po prvi put upotrijebila atomsku bombu, bacivši je na japanski grad Hirošimu u kojoj je poginulo više od 130 hiljada ljudi

JUČE su se navršile 62 godine od američkog napada atomskom bombom na japanski grad Hirošimu. U eksploziji prve bombe takve vrste upotrijebljene u Drugom svjetskom ratu poginulo je oko 140 hiljada ljudi. Posada američkog aviona "Enola gej" 6. avgusta 1945. godine ispustila je bombu nazvanu "Mali dečak" na japanski grad. Procjenjuje se da je snaga bombe bila ekvivalentna eksploziji 15 kilotona eksploziva TNT. U dotada neviđenoj eksploziji, neposredno je poginulo oko 70 hiljada ljudi, dok je oko 70 odsto građevina potpuno uništeno. Narednih mjeseci pa i godina od posljedica povreda i radijacije umrlo je više od 60 hiljada ljudi. Bomba "Mali dječak" je bila rezultat višegodišnjeg napora da se u okviru "Projekta Menhetn" proizvede nuklearno oružje. U okviru tog projekta američka vojska je okupila tadašnje istaknute fizičare i matematičare kako bi pretekla nacističku Njemačku u proizvodnji atomskog oružja. Američka vojska je tri dana poslije bombardovanja Hirošime, bacila atomsku bombu i na japanski grad Nagasaki. Oko 252 hiljada ljudi preživjelo je bombardovanja Hirošime i Nagasakija, saopštilo je Ministarstvo zdravlja. Mnogi su oboljeli od raznih bolesti zbog izlaganja radijaciji, uključujući rak i bolesti jetre. Preživjelim je predstavljen plan olakšica i medicinske pomoći. Trenutno samo ograničen broj preživjelih ispunjava kriterijume za specijalnu medicinsku pomoć. Japan se 15. avgusta 1945. godine predao, što je dovelo do okončanja Drugog svjetskog rata. Austrijski kancelar Alfred Guzenbauer je u nedjelju pozvao sve zemlje svijeta da se odreknu nuklearnog oružja, navodeći da je globalno razoružanje jedini mogući odgovor na prijetnju koju predstavlja širenje nuklearnog oružja. - Glavno pitanje ne smije biti ko ima pravo da posjeduje atomsku bombu. Jedina istinska zaštita od nuklearne katastrofe je kompletna eliminacija cjelokupnog nuklearnog oružja- rekao je Guzenbauer. Iz kabineta kancelara Austrije, neutralna zemlje koja ne raspolaže nuklearnim oružjem, ukazano je da je Guzenbauer apelovao na sve zemlje koje su na bilo koji način - javno ili tajno, stekle nuklearni potencijal. Premijer Japana Šinzo Abe izjavio je juče u Hirošimi, da je njegova zemlja posvećena ukidanju nuklearnog oružja i politici nuklearnog razoružavanja. - Japan se 62 godine od Drugog svjetskog rata nalazi na putu globalnog mira. Tragedije Hirošime i Nagasakija ne smiju nikada biti ponovljene nigdje na svijetu- rekao je Abe u govoru u Parku mira u Hirošimi. Premijer Japana je dodao da će preuzeti inicijativu u međunarodnoj zajednici i posvetiti se ukidanju nuklearnog naoružanja i realizaciji mira. Ovogodišnje obilježavanje bombardovanja održano je u osjetljivom trenutku za Japan. Sjeverna Koreja je u oktobru prošle godine izvršila prvu nuklearnu probu što je podstaklo neke japanske političare da nagovijeste da bi Tokio trebalo makar da razmotri razvoj nuklearne tehnologije. Njihovi komentari podstakli su Abea i druge visoke zvaničnike da Japan ne odustaje od svojih dugogodišnjih principa da ne posjeduje, razvija ili pristaje na nuklearno oružje na svom tlu. Gradonačelnik Hirošime Tadatoši Akiba pozvao je vladu da se pridržava Ustava koji odbacuje ratnu politiku. - Japanska vlada treba da poštuje pacifistički ustav i jasno kaže ne pogrešnoj i zastarjeloj politici SAD- rekao je Akiba ne obrazloživši dalje svoju izjavu. Abe je ponovio da će Japan ostati posvećen svojim mirovnim principima. Pripremila Žaklina Mijatović IZAZOV Generalni sekretar UN Ban Ki Mun je, u poruci povodom godišnjice, naveo da je nuklearno naoružanje "jedan od gorućih problema svijeta. - Današnji izazov je učiniti svet bezbjednijim mjestom za buduće generacije. To zahtijeva od nas da nastavimo da radimo na svijetu koji će biti oslobođen nuklearnih opasnosti i na kraju i nuklearnog naoružanja- navedeno je u poruci koju je pročitao Visoki predstavnik UN za pitanja razoružavanja Serđo Kjeroz Duarte. NAGASAKI Tri dana poslije napada na Hirošimu 9. avgusta 1945. u 11.02 časova, SAD su bacile 4,5 tone tešku plutonijumsku bombu nazvanu "Debeljko" na japanski grad Nagasaki. Bomba je eksplodirala na 500 metara iznad tla ubivši odmah oko 27 hiljada stanovnika. U gradu je u tom trenutku živjelo oko 200 hiljada ljudi. Do kraja 1945. godine broj žrtava akutne izloženosti radijaciji porastao je na 70 hiljada. Japan je do sada priznao da je od posljedica radijacije i povreda u Hirošimi umrlo 253.008, a u Nagasakiju 143.124 ljudi. Zvaničnici Hirošime su prošle godine, prvi put dodali riječi "nepoznata sudbina mnogih" na grobnu ploču sa imenima žrtava koja se nalazi u Memorijalnom parku mira.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.