KOMENTAR: Ohaerizam jedne jezičke politike

KOMENTAR: Ohaerizam jedne jezičke politike
Milan Blagojević
03.08.2017 06:00

Boraveći 1. avgusta ove godine u oproštajnoj posjeti Banjaluci, šef Misije OEBS-a u BiH, američki diplomata Džonatan Mur rekao je da "Bošnjaci imaju pravo da kažu da se njihov jezik zove bosanski".

Ako bi ovakvo razmišljanje bilo prihvaćeno, onda bi to značilo da Bošnjaci mogu jezik kojim govore nazvati i engleskim, a Englezi (sa sve Amerikancima - uključujući i gospodina Mura) ne bi trebalo da im prigovaraju zbog toga. Sumnjam da bi se gospodin Mur saglasio sa takvom argumentacijom, bez obzira na to što ona tako logično proizlazi iz njegove prethodno citirane izjave. Ta izjava posljedica je jedne pravno neutemeljene jezičke politike, sa čijim nametanjem je započeo visoki predstavnik u BiH. O tome se u ovdašnjoj javnosti gotovo nikako ne govori pa sam osjetio potrebu da na to podsjetim u najkraćim crtama.

No, prije toga, moram pojasniti da sam termin "ohaerizam" izveo iz engleske skraćenice za Kancelariju visokog predstavnika (OHR). Njime označavam čitavu tehnologiju vladanja koju je proteklih godina na protivpravan način razvio visoki predstavnik. U suštini tehnologije ohaerizma jeste pravno nasilje i nametanje volje visokog predstavnika svakome i u svemu pa i u oblasti jezičke politike. U toj oblasti on je to učinio uz pomoć svog internet portala. Na njemu se, u opciji za jezik na kojem se želi čitati sadržaj tog portala, nude "bosanski, hrvatski, srpski i engleski jezik". Na taj način visoki predstavnik, kao onomad Benjamin Kalaj, želi da naredi, Urbi et orbi, kako jezik kojim govore Bošnjaci ima da se zove "bosanskim" i tačka. To što za takvu naredbu nema uporišta ni u jednom normativnom iskazu Dejtonskog sporazuma (a naročito u Ustavu BiH - njegovoj preambuli i normativnom dijelu), nije važno visokom predstavniku, jer se radi o njegovoj volji, koja, kako su pokazale protekle godine, nema pravnih granica.

Kad je tako postupio ovovremeni Kalaj, ubrzo zatim su se na internet portalima svih institucija na nivou BiH (savezni parlament, Savjet ministara, sva savezna ministarstva, Visoki sudski i tužilački savjet itd.) pojavile i do dan-danas ostale opcije o "bosanskom, srpskom, hrvatskom" i ponegdje engleskom jeziku. Radi se o klasičnom obrascu konformističkog ponašanja, koji su prihvatili svi predstavnici iz Republike Srpske na saveznom nivou vlasti. Naime, nije bilo reakcije s njihove strane na ovakvu pojavu, a kamoli zahtjeva da sa navedenih portala bude uklonjen navedeni sadržaj koji je suprotan Ustavu BiH.

Na kraju ovog procesa dolazi odluka Ustavnog suda BiH, broj U-7/15 od 26. maja 2016. godine, koja bi trebalo da bude svojevrsna kruna ohaerizma u ovdašnjoj jezičkoj politici. Međutim, taj sud, kao i gospodin Mur, iznosi samo gole tvrdnje, poput one da "...Ustavno pravo na ime jezika prema želji onog naroda koji govori taj jezik ne može biti uslovljavano lingvističkim pravilima jer ustavno pravo na ime jezika ima prevagu nad lingvističkim pravilima". Nigdje u toj odluci Ustavni sud ne reče kojom pravnom odredbom Ustava BiH je propisano takvo pravo naroda, zatim šta je sa pravima drugih naroda koja bi bila derogirana u tom slučaju, kao i kojom normom je propisano da je isključena lingvistika kod odlučivanja o svemu tome. A i kako bi to mogao reći Ustavni sud kada ništa od toga nema ne samo u normativnom dijelu tog ustava, već ni u njegovoj deskriptivnoj preambuli. Pošto toga nema, Ustavni sud BiH se dosjetio nečega čime ću završiti ovaj tekst, a što, vjerujem, dovoljno pokazuje o kakvom apsurdu se radi kada se želi nametnuti jezik.

Naime, kao što je visoki predstavnik mnogo godina ranije stavio na svoj sajt obavještenje da se on može pregledati na "bosanskom, srpskom, hrvatskom i engleskom jeziku", sa namjerom da time nametne "bosanski jezik", tako je i Ustavni sud BiH u pomenutoj odluci navodno postojanje "bosanskog jezika" želio izvesti i nametnuti contra constitutionem, time što je rekao da u tački 10. njegovog formulara, to jest obrasca na kojem mu se obraćaju stranke, stoji i "bosanski jezik" kao jezik komuniciranja sa tim sudom. O tempora, o mores!

Dr Milan Blagojević, profesor ustavnog prava iz Banjaluke

Kolumne Komentar dana

© Glas Srpske 2012 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica