Danas i ovdje: Nacionalističke frustracije

Glas Srpske 03.07.2007 00:00

Piše Branko Dokić

OČIGLEDNO da su mnogi bošnjački političari naviknuti da sa međunarodnih sastanaka na kojima se govori o BiH, Srbi i Republika Srpska budu dežurni krivci. I kada se to ne desi, onda, nezadovoljni, traže krivce. Najbolji primjer za to jeste posljednja deklaracija Upravnog odbora za sprovođenje mira u BiH. To nezadovoljstvo je pogotovo izbilo na površinu po završenom godišnjem sastanku delegacija Evropskog parlamenta i Parlamentarne skupštine BiH u Briselu 28. juna. Pravdanje bošnjačkih delegata zbog sadržaja zajedničke izjave u kojoj se Srpska ne spominje u negativnom kontekstu direktno potvrđuje konstataciju da njihova javnost nije u stanju da istini gleda u oči. Ne mogu se saglasiti sa šefom BiH delegacije gospodinom Halidom Genjcom da zajedničke izjave sa ovakvih sastanaka ne treba ni objavljivati, a kamoli komentarisati. Nismo se valjda nas petorica dva dana privatno družili sa evropskim parlamentarcima i pravili zajedničku izjavu za naše lične memoare, ako ih jednog dana budemo pisali! Izjave bi trebalo da posluže kao osnova za političko djelovanje o pitanjima koja one tretiraju. A da smo baš tako u Briselu mislili, i da smo razgovarali o veoma ozbiljnim pitanjima, pa i preuzetim obavezama, govori i činjenica da je predviđeno da gospođa Doris Pak, sa još jednim članom EP-ta, posjeti Sarajevo već 18. i 19. ovog mjeseca i da ponovo razgovaramo o konkretnim mjerama prevazilaženja bh. krize. I umjesto da šef delegacije stvori uslove za hitne dogovore, on se brani i pravda bošnjačkoj javnosti, partijskim šefovima i zaslijepljenim nacionalistima. I ne samo to, on napada tvrdeći "da su bili nepotrebni i nacionalistički istupi nekih srpskih i hrvatskih članova delegacije". Koristim se ovom prilikom i pozivam ga da javno iznese koji su to stavovi srpskih članova bili nacionalistički. Jedino ako on, i oni kojima se pravda zbog briselskih dogovora, nacionalističkim istupima ne smatraju sve ono što se ne uklapa u mračnu viziju njihovog, sada, prvog političara. Tako je nacionalističko i to što smo uspjeli da stav o Srebrenici, kao sastavnom dijelu Republike Srpske, ostane u Izjavi, iako su se Bošnjaci zalagali da se to izbaci, bez obzira na to što je to stav i EU i cijele međunarodne zajednice, kako i sam Genjac priznaje. Srećom, i među Bošnjacima ima onih poput Envera Krese, generalnog direktora JP "Elektroprivreda BiH", koji skoro izjavi: "Ja sam u srednjoj školi čitao knjigu Radoja Domanovića "Danga" ili "Vođa", u kojoj je slijep čovjek ljude doveo na rub provalije. Vi dalje zaključite sami". Srećom, takođe, da su i u Evropskom parlamentu shvatili da bošnjački prvak živi u prošlosti, nazivajući ga, u neoficijelnom dijelu sastanka, velikim fundamentalistom. Zbog gore navedenog javnost zaslužuje da zna više detalja iz briselskih razgovora. Jedna od tema o kojoj smo govorili bila je reforma policije. U zajedničku izjavu uključen je stav da model reforme treba da bude zasnovan na takozvana tri principa EU i Sporazumu iz oktobra 2005. godine koji su potpisali parlamenti BiH, Republike Srpske i FBiH. Sporazumne strane su se saglasile da će se principi EU ugraditi u reformu u skladu sa Ustavom BiH i ustavima entiteta, te da reforma neće obuhvatati druge oblasti, kao što je pravosuđe, na primjer. Nije na odmet čitaoce podsjetiti da je, prema Ustavu BiH, u državnoj nadležnosti "sprovođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom", a da su sva ostala pitanja u nadležnosti entiteta. Predlagana je organizacija policijskih struktura u tri nivoa: Ministarstvo bezbjednosti BiH, MUP Republike Srpske i MUP BiH, kao drugi nivo, i lokalni policijski centri u entitetima. Bilo je riječi i o tome da bi za BiH bio najbolji njemački model. Potvrđeno nam je da je principe EU moguće ugraditi u njemački model. Treba istaći i to da je gospođa Doris Pak rezolutno odbila obrazloženje bošnjačkih predstavnika da je ime "Policija Republike Srpske" neprihvatljivo zbog njenog povezivanja sa nesrećnim događanjima u Srebrenici 1995. godine. Još jednom smo podsjetili evropske parlamentarce i prisutne članove Evropske komisije da je Kris Poten lično postavio kamen temeljac zgrade Policijske akademije Republike Srpske i da je izgradnju finansirala Evropska komisija za 11 miliona maraka. Možda su i to za gospodina Genjca nacionalističke izjave. U toku sastanka evropski parlamentarci iznosili su i ovakve konstatacije: Republika Srpska funkcioniše, FBiH ne funkcioniše, FBiH zaostaje za Srpskom u oblasti privatizacije i ekonomskih reformi. Nema niko pravo da osporava Republiku Srpsku. Ustavne promjene moraju se praviti u BiH, jedino u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Bilo je riječi i o modalitetima finansijske podrške Evropske komisije za izgradnju autoputa na koridoru 5C. Sve u svemu, zajednička je ocjena da smo imali dobre i sadržajne razgovore. U nezvaničnom dijelu programa još jednom je potvrđena bh. specifičnost. Naime, sve zemlje koje su u posljednje vrijeme primljene, ili koje očekuje prijem u EU, zalagale su se za što blaže uslove. Jedino BiH sama traži da joj se nametnu dodatni uslovi, kojima bi čak trebalo da se mijenja ustavnopravni poredak. Tako je bilo i sa reformom policije. Stekao se utisak da je toga dosta i evropskim zvaničnicima. Njihova poruka, i sa međuparlamentarnog sastanka u Briselu, je potpuno jasna - ako hoćete u EU morate biti spremni na kompromise i sami donositi odluke u skladu sa demokratskim standardima EU. Međutim, kompromisi i demokratski reformski procesi ne podrazumijevaju isključivosti, nacionalističke frustracije, niti slijepe vođe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.