Ekonomski tango u ritmu sankcija
Dana 21. februara ove godine predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, uoči “Igara budućnosti” u Kazanju. Pored razgovora o bilateralnim i trgovinskim odnosima između Srpske i Rusije, predsjednik Dodik je istakao da neće dopustiti da se BiH, uprkos pritiscima, priključi režimu sankcija koje je Zapad uveo protiv Ruske Federacije.
Na nivou BiH, u prošlosti je odluke o donošenju sankcija donosio Savjet ministara BiH, ali je Predsjedništvo BiH po Ustavu nadležno za spoljnu politiku. Iako BiH nema jasno deklarisan stav po svemu sudeći bi bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva podržali odluku za uvođenje sankcija Rusiji. Međutim, takva odluka mora imati jednoglasnu podršku svih članova Predsjedništva, a u slučaju preglasavanja, srpski član se može pozvati na vitalni entitetski interes i da sa dvotrećinskom podrškom u Narodnoj skupštini Republike Srpske ovakvu odluku blokira. Uvođenjem sankcija Rusiji, Bosna i Hercegovina bi zaustavila značajan priliv direktnih investicija u zemlju, što bi imalo negativan uticaj na ekonomski rast i razvoj čitave zemlje.
Prema podacima Centralne banke BiH, BiH je u protekloj godini zabilježila najveći broj stranih investicija, koje su u prvih devet mjeseci 2023. godine iznosile 1,4 milijarde KM. Posebno je primjetan priliv ruskih investicija, čime je Rusija postala najveći strani investitor u BiH u 2023. godini, sa zabilježenim investicijama u vrijednosti od 312,6 miliona KM. Ovo je drastičan skok u odnosu na isti period godinu prije, kada su direktne strane investicije iz Rusije imale negativnu vrijednost od -25 miliona KM. Vjerovatan razlog za povećani priliv investicija jeste izbjegavanje ekonomskih sankcija koje su nametnute Rusiji zbog sukoba u Ukrajini.
Rekorderi
Trenutno je Ruska Federacija najviše sankcionisana zemlja na svijetu, sa rekordnim brojem od preko 19.000 sankcija. Taj broj premašuje ukupan broj sankcija upućenih prema Iranu, Siriji, Sjevernoj Koreji, Bjelorusiji i Venecueli zajedno. Ipak, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, očekuje se da će ekonomski rast Rusije dostići 2,6 procenata u 2024. godini, što je značajan porast u odnosu na raniju procjenu od 1,1 procenat, a prema daljoj prognozi MMF-a, Rusija će nastaviti da raste, uprkos teškim sankcijama.
Ono što pokazuju podaci jeste to da se ekonomija Rusije stabilizovala i da je većinskim dijelom potpomognuta povećanom ekonomskom potrošnjom, pretežno u vojnoindustrijskom sektoru, što je i glavni pogon kratkoročnog rasta ruske ekonomije. Ova vrsta ekonomskog rasta poznata je kao “Vojni kejnzijanizam” i u suštini podsjeća na ekonomski procvat u Americi, koji je okončao Veliku depresiju krajem 1930-ih. Ovakav ekonomski rast podstaknut je stalnim dotokom resursa koji održavaju visok nivo ekonomske aktivnosti, a trenutno Rusija to postiže izvozeći naftu i gas. Dodatni razlog za ekonomski rast jeste činjenica da su lični prihodi prošle godine snažno rasli i očekuje se da će i ove godine nastaviti da rastu.
Zapadni analitičari sugerišu da Rusija doživljava rast svoje ekonomije u toj mjeri zbog predstojećih predsjedničkih izbora u martu i da će smanjiti svoju ekonomsku aktivnost nakon završetka izbora. Međutim, ne postoji dokaz koji sugeriše da je ovo tačno. Rusija ima dobar ekonomski rast prije svega zbog visoke efikasnosti svojih institucija u upravljanju ekonomijom zemlje. Prošle godine je ostvarila 140 milijardi trgovinskog suficita i gotovo 80 milijardi suficita na tekućem računu. Ove godine Rusija bilježi budžetski deficit u vrijednosti od manje od jednog procenta, a ključni izvor budžeta jeste izvoz nafte i gasa, koji su prilično stabilni.
Sankcije rijetko postižu deklarisanu namjeru. Kroz istoriju, sankcije su uvijek bile nametane sa ciljem da oslabe ekonomiju i smanje životni standard stanovništva u zemljama koje su sankcionisane, kako bi se podstakla pobuna i eventualna promjena režima. Analizirajući listu zemalja koje su podvrgnute zapadnim sankcijama, lako možemo zaključiti da nijedna od tih zemalja nije doživjela nasilnu promjenu vladajućih struktura, ali su i te kako bile ekonomski oštećene. Razlika između sankcija protiv tih zemalja i Rusije jeste u tome što trenutne sankcije nisu uspjele drastično da oštete ekonomiju Ruske Federacije. U ovom slučaju, deklarisana namjera je bila da se Rusija stavi u tešku ekonomsku situaciju, čime bi Zapad primorao Kremlj da preispita svoje postupke u Ukrajini.
Jedan od razloga zašto su sankcije bile neuspješne jeste činjenica da se globalna ekonomija promijenila tokom godina. Kina je postala svjetska supersila, a ni Indija ne zaostaje mnogo za njom. Rusija je važan izvoznik ugljovodonika i drugih materijala koji su traženi u Kini, Indiji i drugim zemljama na azijskom tržištu. Sve dok te zemlje budu voljne da trguju sa Rusijom, da kupuju rusku energiju i snabdijevaju Rusiju različitim ključnim proizvodima, sposobnost Zapada da uguši rusku ekonomiju značajno je smanjena. Jedini način na koji Zapad može ekonomski da ošteti rusku ekonomiju jeste nametanjem pomorske blokade Rusiji, što bi bila direktna i nedvosmislena objava rata.
Ako se ovakva situacija nastavi, Rusiji prijeti opasnost da sklizne u ekonomsku stagnaciju, zbog velike zavisnosti od vojnoindustrijskog sektora. Narativ u Moskvi je da se ovakav scenario neće dogoditi, zbog povećane saradnje unutar proširenog formata “Briks plus” zemalja, koji je od januara ove godine vidio povećanje broja svojih članova. Rusija i Kina teže da prošire ovu grupu i iskoriste je kao alternativu prethodnom međunarodnom ekonomskom poretku koji je bio dominantno pod kontrolom zapadnih zemalja. Trenutno Rusija obavlja 85 posto svojih trgovinskih aktivnosti u valutama zemalja “Briks plus”, posebno u dirhamu, valuti Ujedinjenih Arapskih Emirata. To ukazuje na činjenicu da se Rusija značajno udaljila od američkog dolara i evra i da nastavlja sa stvaranjem novog bloka zemalja, potpuno nezavisnog od zapadnog bloka.
Napori
Još je prerano reći da li će ti napori uroditi plodom i koliko će dugo trajati, ali Moskva ima raspoložive opcije na koje može da se fokusira u budućnosti. Najkritičniji segment ruske ekonomije i dalje će biti njen izvoz nafte; ako cijene ostanu dovoljno visoke, onda će i ekonomija nastaviti da raste. Iako Rusija nije u udobnoj poziciji da diverzifikuje ekonomiju, osigura održivi ekonomski rast i riješi demografske probleme koji su bili njen fokus prije rata u Ukrajini, ali je ipak u udobnoj poziciji da plati račune i finansira sve svoje budžetske potrebe.
Pozicija Bosne i Hercegovine u trenutnim geopolitičkim previranjima ima svoje i prednosti i mane. Neminovno je da će rukovodstvo Republike Srpske biti izloženo još većim pritiscima sa Zapada da se uvedu sankcije Ruskoj Federaciji, posebno ako se sukob u Ukrajini nastavi razvijati u korist Rusije. Međutim, kako se svijet bude nastavljao dijeliti na više centara moći, što će neminovno umanjiti uticaj Zapada u međunarodnoj politici, specifičnost političkog sistema Bosne i Hercegovine može da bude od velike koristi za sve nacije u BiH. Preko zastupanja nacionalnih interesa svih konstitutivnih naroda u BiH, BiH se nalazi u dobroj poziciji da nastavi da privlači direktne investicije ne samo iz G7 i EU zemalja, već i iz zemalja koje pripadaju “Briks plus” grupaciji. Uzimajući u obzir trenutne političke i socio-ekonomske trendove u BiH i u zemljama u okruženju, dijalog, saradnja i ekonomski napredak ostaju od suštinske važnosti za sve narode na Balkanu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
