Sporne teritorije Srba i Hrvata (16) - Hrvati odlaze u Ugarsku, a Srbi u Slavoniju

U prvom periodu, posle etape "plena i robljenja" nastaje volja Hrvata "da obrazuju trajna naselja." A tada se pojavljuju na istorijskoj pozornici Avari i oni zajedno sa Hrvatima vrše invaziju docnijih hrvatskih zemalja. Evo šta pisac kaže: "S Avarima pomicali su se napred i Sloveni, te su naselili današnju Slavoniju, Hrvatsku i slovenačke zemlje. U primorsku Dalmaciju provalili su Sloveni s Avarima prvi put 597. godine, a onda sve češće..."

Hrvatska puna Vlaha

Posle Avara dolaze Franci i Furlani. U drugom dobu "Glavni elemenat stanovništva bili su u čitavoj zemlji od Drave do mora i u ovo doba Hrvati (razume se, u novoj mešavini). Pored njih se održaše na moru poneki Latini, koji se potalijančiše kad dospeše pod mletačku stoletnu vlast, a u slavonskim nekim varošima živeli su doseljeni obrtnici Nemci (Teutoni), Mađari (Hungari) i trgovci Talijani (Italici).

- Množinom nadvisuju sve strane žitelje, naročito u XV veku, Vlasi (Morovlasi, u Pounju Ćići), ljudi romanskog porekla iz tesalskih i makedonskih planinskih krajeva, ali u XIV veku svuda već poslavenjeni... Hrvatska je bila puna Vlaha, od Neretve do Gvozda i Une, dok ih u Slavoniji nije bilo. Ovi hrvatski Vlasi bili su najvećim delom katolici, a dijalektom čakavci..."

U trećoj periodi: "Mada je golemo mnoštvo Hrvata ostavilo u XVI veku domovinu, naročito današnju severnu Dalmaciju, Liku, Krbavu i Baniju, odselivši se u zapadnu Ugarsku i u Austriju, a neki čak u Moravsku i južnu Italiju, ipak su Hrvati i sada bili glavni element u zemlji. Uz njih sedeli su u XVII i XVIII veku nadošli mnogobrojni naseljenici. U prvom redu su to Srbi (Valachi, Rasciani sive Serbiani), koji se naseliše u Vojnoj Krajini, Slavoniji i Sremu. Nemci naseliše neke gradove u Slavoniji i to kao obrtnici i trgovci ili kao oficiri i činovnici. Mađara je bilo po nekim slavonskim selima (delimično još iz turskog doba), a Arbanasa (Klimente) od 1737. samo u slavonskim krajiškim selima Nikinci i Hrtkovci". "Pored Nemaca i Mađara, seljaka i obrtnika, doselilo se i podosta velikaša" (i onda navodi imena stranih grofova i barona, koji se naseliše u Hrvatskoj: Erdedi, Rauh, Kulmer, Odskalki, Elc, Prandau, Pejačević, Janković, itd.).

I Adam Pribićević u jednom članku koji sam naknadno pronašao potvrđuje ovu misao. On kaže: "Krupni plemići (za razliku od sitnih, tzv. "šljivara") zvali su se: Norman, Kuen, Gutman, Odskalki, Erdedi, Kulmer, Rauh, Turn-Taksis, Janković, Pejačević). Neki su Jevreji, neki Nemci, neki Talijani, neki Mađari. Janković je starinom Srbin, a Pejačević Bugarin."

Hrvati potomci Gota?

Ferdo Šišić kaže: "Grofovi Erdedi bijahu doduše mađarskog porijekla, a ona grana koja će još početkom XVI vijeka naselila u Hrvatskoj, sasvim se bila pohrvatila..."

Grofovi Sermaž, čiji će jedan član istakao u Zagrebačkom saboru 1832. kao protagonista hrvatstva, "doseliše se u Hrvatsku iz Francuske, iz Besansona, početkom XVIII vijeka".

…Ime plemena Karinjana dolazi od rimskog grada Korinum (slov. Karin). Ime Mogorovići nije slovensko nego, po zvuku, više uralsko-altajsko. Mogorovići su, u XI do XIII veka, sedeli kod Zadra, a posle provale Mongola pominju se oni u Velebitu i u Lici"...: "Dedićima se zove nasledno plemstvo na velikim ostrvima Braču i Hvaru 1185-1250, koji su delimično, možda, potomci neretljanskih plemena". A ta plemena su srpska, pa i povelje ove porodice date su na srpskoj ćirilici. Ali ne treba zato misliti da je prvobitno plemstvo bilo hrvatsko. Ono je to bilo još manje nego ovo potonje. Pre svega, osnivaoci hrvatske države nisu bili ni Hrvati ni Sloveni uopšte.

Jedan od najboljih savremenih poznavalaca prošlosti i sadašnjosti "Jugoistoka Evrope", minhenski profesor G. Štatmiler je napisao sa punom pouzdanošću da su "sve velike države slovenskog sveta koji je nastajao - Bugarska, država kijevskih Bapera, Hrvatska, Poljska - da su sve te države, kao što je dokazano osnovane od neslovenskih gornjih slojeva." (Srbiju Štatmiler tu ne ubraja). Slovenački geograf i etnograf Jože Rus tvrdi sasvim ozbiljno da su "narodni hrvatski knezovi i kraljevi samo potomci i naslednici gotskih vladara". I sledeće, staro plemstvo Hrvatske u najmanju ruku je sumnjivog etničkog sastava. To je već logično kod srednjoevropskog plemstva uopšte, koje se ženilo najvećim delom ženama iz stranih plemićkih kuća. Ali kod glavnog hrvatskog plemstva, kod Zrinjskih i Frankopana, imamo i neko dvojstvo nacionalne pripadnosti. Tako npr. u štandardnoj knjizi o nacionalnostima u Austriji  javlja se kao kuriozitet da je, od dva brata Zrinjskih, jedan, Nikola, bio mađarski, a drugi, Petar, hrvatski pesnik. Onaj je pisao na mađarskom "Sirenu Jadranskog mora", a ovaj je 1660. štampao u Mlecima "Adrijanskoga mora sirenu".

 (Nastaviće se)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.