FELjTON Istorijske sjednice Prvog saziva Narodne skupštine, medijski odjeci: Uključeni mikrofoni iza zatvorenih vrata

Usvojena je i Deklaracija o državnom i političkom uređenju i amandmani na Ustav. U Deklaraciji se, između ostalog, kaže da su ostvarena prava srpskog naroda na samoopredjeljenje. U prvoj tački te Deklaracije piše: “Srpske vlasti su za trenutan i bezuslovan prekid rata i postizanje konsenzusa o političkom rješenju krize”. Skupština je za predsjednika Vrhovnog suda izabrala Svetislava Stanojevića, a za republičkog javnog tužioca Miroslava Gladanca. Usvojena je i Deklaracija o prihvatanju i podržavanju svih humanitarnih nastojanja međunarodne zajednice.

Narodna skupština na sjednici u Bijeljini, 15. septembra 1992. godine, donijela je Odluku o promjeni naziva Srpska Republika BiH u Republika Srpska.

U Prijedoru je 31. oktobra 1992. održana prava zajednička sjednica skupština Republike Srpske i Republike Srpske Krajine i usvojena Deklaracija o saradnji i težnjama za ujedinjenje u zajedničku državu.

Narodna skupština ponovo je pozvala na prekid rata u BiH sa sjednice održane na Jahorini 17. decembra 1992. godine. Na ovoj sjednici Narodna skupština usvojila je Deklaraciju o prekidu rata. Niko od poslanika nije bio protiv, a pet je bilo suzdržano. Kako se navodi u toj deklaraciji, postojeće linije razgraničenja smatraju se privremenim granicama između zaraćenih strana i važe do postizanja političkog dogovora u BiH. “Narodna skupština Republike Srpske proglašava da je etničko-vjerski rat u BiH za Republiku Srpsku završen”, piše u Deklaraciji u kojoj se kao uslov za zaključivanje mira predviđa povlačenje jedinica regularne Vojske Republike Hrvatske sa teritorija Republike Srpske. Na ovoj sjednici Narodna skupština donijela je i Odluku o izboru Radovana Karadžića za predsjednika Republike Srpske, a Biljane Plavšić i Nikole Koljevića za potpredsjednike Republike. Sjednici su kao gosti prisustvovali mitropolit dabrobosanski Nikolaj i mitropolit novogračanički Irinej.

Mirovni pregovori

Na Palama, poslije dva dana zasjedanja, Narodna skupština Republike Srpske je dala, 20. januara 1993. predsjedniku Radovanu Karadžiću mandat za potpisivanje ženevskih ustavnih principa. Skupština je izabrala Vladimira Lukića za predsjednika Vlade Srpske Republike BiH, kao i ministre koje je on predložio.

Vens-Ovenov mirovni plan za BiH prvi put se pred narodnim poslanicima našao na sjednici Narodne skupštine u Bileći, održanoj 2. i 3. aprila 1993. godine. Bio je to drugi mirovni plan ponuđen BiH, nakon propasti Kutiljerovog plana iz 1992. godine, koji su odbili muslimani. Razrađen plan koji je obuhvatao ustavne principe i mape razgraničenja dostavljen je svim stranama u martu 1993. Bilećkoj, kako su je s pravom mediji nazvali, “istorijskoj sjednici”, prisustvovao je i zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije i specijalni izaslanik ruskog predsjednika u mirovnim pregovorima o BiH Vitalij Čurkin. Sjednici su kao gosti prisustvovali princ Tomislav Karađorđević, mitropolit dabrobosanski Nikolaj, delegacija tadašnje Republike Srpske Krajine pod vođstvom predsjednika Skupštine Mileta Paspalja te veliki broj srpskih intelektualaca, među kojima su bili Gojko Đogo, Brana Crnčević...

Prvi dio sjednice bio je otvoren za javnost u dijelu u kojem su se poslanicima obraćali zvaničnici. Prof. dr Nikola Koljević u tom obraćanju rekao je da je “srpska strana za primirje koje će prečicom dovesti do mira, kao i za kompromise koji su bolni, ali moraju biti jednako bolni za sve”. Mirovni Vens-Ovenov plan pred poslanike je došao po principu “uzmi ili ostavi”, a pratile su ga, u slučaju odbijanja, prijetnje sankcijama i Republici Srpskoj i Saveznoj Republici Jugoslaviji. Sjednica je počela oko 12 časova, a već u 14 časova je prekinuta kako bi Čurkin iza zatvorenih vrata razgovarao sa poslanicima. Radio Beograd i Radio Novi Sad ovu sjednicu prenosili su direktno i baš tu desio se veliki medijsko-politički gaf. Ekipa Radija Novi Sad zaboravila je da isključi mikrofone i tako su zatvoreni sastanak Čurkina sa poslanicima imali priliku “ekskluzivno” da slušaju svi čiji je radio-prijemnik bio na ovoj frekvenciji. Dok se “propust” otkrio u eter je otišao veći dio sastanka. A na njemu su poslanici bili žestoko protiv Vens-Ovenovog plana.

“Poslanicima Narodne skupštine ukazao sam da u pregovorima pokažu mnogo više konstruktivnosti”, jedna je rečenica koju je Čurkin rekao novinarima nakon teških razgovora.

Pritisci

Poslanici će isti stav zastupati i sutradan, u nastavku sjednice. Najveću zamjerku iznosili su na mape razgraničenja, a isti stav imao je i tadašnji premijer Vladimir Lukić, koji će dvije godine kasnije raditi na mapama u Dejtonu.

“Ja sam za nastavak pregovora i direktne susrete sa muslimanskom i hrvatskom stranom, ali mape treba kategorički odbiti”, rekao je on novinarima u Bileći.

Sjednicu je pratio jak pritisak spolja, a poslanicima je stizao veliki broj telegrama podrške iz dijaspore uz poruke da ne daju “nijedan milimetar srpskih zemalja i neba iznad njih”.

Drugog dana zasjedanja poslanici su u Bileći, uz samo jedan suzdržan glas, usvojili Deklaraciju o nastavku mirovnog procesa, uz poruku: “Mir - odmah, pregovori - da, mape - još ne”. Narodna skupština odbacila je Vens-Ovenov prijedlog mapa, jer ne odgovaraju etničkom sastavu stanovništva.

Po završetku ove, u Bileći je održana još jedna “mirnija”, sjednica na kojoj je usvojen Zakon o upotrebi zastave, grba i himne.

Sa sjednice u Bileći za Srnu su izvještavala dvojica pokojnih kolega Milan Nogo i Dragomir Simović, čija imena navodim, jer svjedoka događaja, nažalost, sve je manje.

Pritisci za usvajanje Vens-Ovenovog plana su se nastavljali pa je 26. aprila 1993. održana sjednica Narodne skupštine u Bijeljini na kojoj su poslanici jednoglasno odbili ovaj plan. Donesena je odluka da se 15. i 16. maja održi referendum na kojem će se građani izjasniti o Vens-Ovenovom planu. Na ovu napetu sjednicu iz Beograda stigao je Vladislav Jovanović, ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije, koji je na sjednici pročitao pismo koje su poslanicima uputili predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Dobrica Ćosić, Srbije Slobodan Milošević i Crne Gore Momir Bulatović. U tom pismu oni su od poslanika tražili da prihvate plan, ističući da “oni nemaju pravo da svojim odlukama izlažu Saveznu Republiku Jugoslaviju sankcijama i ugrožavaju deset miliona njenih stanovnika”. Konsultativnu sjednicu sa Jovanovićem, iza zatvorenih vrata, poslanici su započeli 26. aprila u 3.35 časova ujutro. Nakon tih razgovora počela je sjednica u plenumu na kojoj je bilo dozvoljeno prisustvo novinara. Sjednicu je pratio veliki broj izvještača. Diskusije poslanika bile su veoma oštre. “Odluka o neprihvatanju Vens-Ovenovog plana sazrijeva odavno i noćas nema potrebe čekati šest časova ujutro da bi poslanici rekli – NE”, rekla je te noći potpredsjednik Republike Srpske Biljana Plavšić. I kao što je i rekla - Agencija Srna rano ujutro, 27. aprila, u 6.40 časova, emitovala je vijest: “Poslanici Narodne skupštine odbili Vens-Ovenov plan”. U toj vijesti navodi se da je Narodna skupština ponovo odbila dio Vens-Ovenog plana koji se odnosi na mape te da su poslanici donijeli Odluku o raspisivanju referenduma na kojem će se izjasniti narod Republike Srpske.

I tu nije kraj sjednicama na čijem dnevnom redu je bio Vens-Ovenov plan. Predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, uz veliki pritisak međunarodne zajednice, ali i zvaničnog Beograda, 1. maja 1993. na Konferenciji o BiH u Atini potpisao je Vens-Ovenov plan za BiH, ali uz uslov da potpis potvrdi Narodna skupština. Pet dana nakon toga, 5. maja 1993, održana je jedna od najvažnijih i najdramatičnijih sjednica Narodne skupštine, u “Rajskoj dolini” na Jahorini. Sjednici su prisustvovali grčki premijer Konstantin Micotakis, predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Dobrica Ćosić, Srbije Slobodan Milošević, Crne Gore Momir Bulatović, predsjednik Skupštine Srbije Zoran Lilić i srpski premijer Nikola Šainović*.

(Nastavak u sljedećem broju “Glasa Srpske”)

*Sjednicu je pratio veliki broj akreditovanih medija, oko 200 novinara iz zemlje, regiona i svijeta..... čekalo je rezultate zasjedanja. Sve vijesti svjetskih agencija emitovane su toga dana sa Jahorine pod oznakom “URGENT”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.