FELjTON Istorijske sjednice Prvog saziva Narodne skupštine, medijski odjeci: Kako je odbačen Vens-Ovenov plan

Mirjana Kusmuk
FELjTON Istorijske sjednice Prvog saziva Narodne skupštine, medijski odjeci: Kako je odbačen Vens-Ovenov plan

Sjednica na Jahorini o Vens-Ovenom planu počela je 5. maja u 12 časova obraćanjem Konstantina Micotakisa, Dobrice Ćosića, Slobodana Miloševića, Momira Bulatovića i Radovana Karadžića. Taj dio bio je otvoren za medije, da bi se od 14 časova, pa sve do izlaska Dobrice Ćosića pred novinare, u ranu zoru narednog dana ova maratonska sjednica odvijala iza zatvorenih vrata.*

Sjednica je prekidana nekoliko puta jer je predsjednik Skupštine Momčilo Krajišnik davao pauze za konsultacije poslanika. Sve je bilo napeto i dramatično i naslućivalo se da će Skupština ipak odbaciti Vens-Ovenov plan, što je značilo, s obzirom na stav Savezne Republike Jugoslavije, veliku neizvjesnost. Ovome u prilog govorile su izjave poslanika date novinarima u pauzama zasjedanja, ali i izjava Micotakisa grčkim medijima: “Biće veoma teško jer je većina poslanika protiv plana. Odluku treba očekivati kasno noćas ili rano ujutro. Ostajem ovdje sve dok se odluka ne donese”.

Bila je to jedina izjava koju je dao Micotakis, iako su svi mediji pokušavali da dobiju barem jednu jedinu njegovu rečenicu. **

U jednoj od pauza, koja je počela negdje oko 20 časova i trajala skoro do ponoći, poslanici su dogovorili devet uslova pod kojima bi Vens-Ovenov plan mogao biti prihvaćen. Neki od uslova bili su da se u roku od tri nedjelje ukinu sankcije prema Saveznoj Republici Jugoslaviji, da se omogući teritorijalni kontinuitet Republike Srpske, da se izvrše korekcije mapa, da BiH bude konfederalna zajednica, da se Srbima dozvoli pravo na samoopredjeljenje, da urbani dio Sarajeva bude muslimanska provincija, a da ostali dijelovi grada pripadnu srpskim provincijama...

Informacije

Poslanici su se o ovim uslovima, na spratu iznad sale gdje se održavala sjednica, izjašnjavali pojedinačno, prihvatili ih i pred uticajne goste, koji su strpljivo čekali njihov stav, izašli sa njima. Nakon iznošenja uslova Narodnoj skupštini su se ponovo obratili Micotakis, Milošević i Bulatović.

Informacije o svemu što se unutra zbiva davali su nam poslanici koji su povremeno izlazili i tako smo i emitovali vijesti.

“Sve treba žrtvovati za narod, a narod ni za šta”, poručio je Milošević, piše u jednoj od tih vijesti. A u drugoj se navodi da je Krajišnik u obraćanju poslanicima rekao: “Plan ne smijemo odbiti, a ne možemo prihvatiti”.

U tri časa ujutro zanimljivu izjavu o onome šta se zbiva iza zatvorenih vrata Srni je dao poslanik Dobrivoje Vidić.

Rekao je da su izlaganja gostiju bila veoma ubjedljiva, da je Ćosić rekao i to da narod van Srbije, ako plan ne bude prihvaćen, neće moći da dobija pomoć.

“Nisam shvatio da li je to prijetnja ili nemoć Jugoslavije”, izjavio je uoči samog glasanja Vidić.

I na kraju: kako se i očekivalo, u ranu zoru 6. maja, Narodna skupština potvrdila je stav sa sjednica u Bileći i Bijeljini i odbacila Vens-Ovenov plan, odbijajući da verifikuje Karadžićev potpis. Potvrđena je i odluka da se održi referendum. Od 83 poslanika, sjednici je prisustvovalo 76. Poslanici su Odluku donijeli sa 52 glasa za, dva protiv i 12 poslanika se suzdržalo od glasanja.

Ovu vijest novinarima je saopštio Dobrica Ćosić koji je prvi, vidno ljut, izašao sa sjednice. Rekao je: “Od svih rđavih i kobnih odluka koje je mogla donijeti Narodna skupština Republike Srpske donijela je najgoru i najkobniju. Ove zore, ovog svanuća, poražen je politički razum”.

Vijest je emitovana 6. maja u 5.15 časova.

U vijesti koju je “Srna” emitovala u 5.30 časova Biljana Plavšić je rekla: “Odluka je očekivana, a šta će se sada desiti ja to ne znam”.

Referendum

Nakon toga Momčilo Krajišnik je održao pres-konferenciju i saopštio novinarima da su se poslanici izjasnili da ostanu kod odluke koju su donijeli u Bijeljini, da plan nije odbijen, nego da je konačna odluka prepuštena narodu koji će se izjasniti na referendumu.

Milošević nije rekao ništa, niti su novinari mogli da mu se približe. Njegovo obezbjeđenje u pokušaju da mu stavimo diktafon pred nos dok je kao furija prolazio pored nas, bukvalno nas je poobaralo. I tako je predsjednik Srbije otišao kući, a nakon toga uvedene su sankcije na Drini. U Srbiju nisu mogli do idu zvaničnici Republike Srpske, a obustavljena je svaka humanitarna pomoć za Republiku Srpsku iz Savezne Republike Jugoslavije.***

Još jednom parlament je zasjedao zbog Vens–Ovenovog plana. Bila je to sjednica u Zvorniku održana tri dana nakon “Jahorinske”, 9. maja 1993. Na toj sjednici definisana su pitanja o kojim će se narod o Mirovnom planu izjasniti na referendumu 15. i 16. maja 1993. Poslanici su usvojili odluku po kojoj će se građani izjasniti o tome da li odobravaju Vens-Ovenov plan, te da li su za nezavisnu Republiku Srpsku, slobodnu da stupi u ravnopravne odnose sa drugim narodima i državama.

Prema podacima Izborne komisije, na referendumu je oko 96% glasača odbilo Vens-Ovenov plan, a isto toliko potvrdno je odgovorilo na pitanje o statusu Republike Srpske. Narodna skupština potom je verifikovala rezultate referenduma i to je bio kraj Vens-Ovenovog mirovnog plana.

Ovim, aktivnosti na mirovnim pregovorima nisu prestale. Već u ljeto iste godine, tačnije 16. avgusta 1993. godine, u Ženevi su počeli pregovori vođa tri zaraćene strane u BiH o njenoj podjeli na tri republike. Narodna skupština je 28. avgusta 1993. na sjednici u Palama usvojila Ženevski paket, poznat i kao Vens-Stoltenbergov plan, a na toj sjednici poslanici su prihvatili Ustavni sporazum o Savezu republika BiH i mapu teritorijalnog razgraničenja. Međutim, parlament Republike BiH u Sarajevu odbacio je ovaj mirovni plan, nakon čega su 1. septembra prekinuti mirovni pregovori u Ženevi.

(Nastavak u sljedećem broju “Glasa Srpske”)

 

 

*Jedini prostor na kojem su mogli da borave novinari bio je ispred hotela “Rajska dolina”, na stepeništu hotela i jednoj maloj improvizovanoj pres-sobici u kojoj je bio jedan jedini telefon za bar 50 akreditovanih redakcija. Svima nama najteže je palo to što je bio zabranjen ulazak i u restoran, a to je značilo samo jedno - do kraja sjednice nema ni jela ni kafe.

**I moj kolega, takođe novinar Agencije “Srna” Željko Cvijanović, nije ispunio urednički zahtjev da uradi intervju sa Micotakisom. Odbijen je odlukom šefa protokola grčkog premijera koji je rekao da je intervju morao da zakaže mnogo ranije, prije njihovog dolaska na Jahorinu.

***Ovu sjednicu iz Agencije “Srna” pratili su urednici i novinari: Željko Cvijanović, Mirjana Kusmuk, Nevenko Erić, Slobodan Kovačević, Stjepan Zlikovac, prevodilac Dušan Grbić. Kolege su se smjenjivale, a Dušan i ja ostali smo do kraja, do rane đurđevdanske zore 1993. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana