Sporne teritorije Srba i Hrvata (13) - Srbi u odbrani od Turaka bolji nego Hrvati

Godine 1640. imamo jednu retku situaciju da Frankopani brane Srbe od okolnih Hrvata. Evo kako to prikazuje Ivić, prema hrvatskom istoričaru Lopašiću: "Na hrvatskoj granici pobuniše se Hrvati u Ogulinu zbog vitunjskih Srba. Ogulinci su pre dolaska Srba uživali i obrađivali zemlju vitunsku, te početkom 1640. pošlju tri izaslanika u Grac, da se potuže na grofa Gašpara Frankopanskog, kapetana u Ogulinu, što je naselio Srbe na to ogulinsko zemljište. Ne sačekavši ni odgovor iz Graca, podignu se njih oko 50 naoružanih Ogulinaca u Vitunj, otmu mnogu marvu od Srba i zaprete im da će im popaliti i uništiti sve što imaju ako se ne odsele za osam dana. Vojničke vlasti preduzeće hitne mere da kolovođe kazne i da rasplamtele strasti utišaju, što im pođe za rukom.

Srbi korisniji od Hrvata

Zanimljivo je da se grof Gašpar Frankopanski, čija je familija inače svagda gonila Srbe, ovom prilikom živo zauzeo za Vitunjce i pred istražnim sudijom u stvari pobune hvali ih rečima da su Srbi u borbi protiv Turaka hiljadu puta korisniji od ogulinskih Hrvata." Ali protiv drugih Srba su Frankopani i dalje intrigirali i tužili se: protiv koreničkih 1642, nazivajući iz izdajicama. Baron Herberštajn ih uze u iskrenu odbranu, govoreći za usoračke Srbe da su poznati sa svoje hrabrosti, a za koreničke da su više puta, uz opasnost po svoj život, činili usluge austrijskoj stvari. (Ivić: "Nastojanje hrvatskih staleža da potčine pod svoju vlast doseljene Srbe pretrpelo je kraj sviju zaključaka hrvatskog i ugarskog sabora potpun neuspeh. Na to se zahtev staleža ograniči na samo tzv. Srbe predavce, privatne i robove", koji su zaista neko vreme bili podložni vlasteli, ali su sad zahtevali da budu ravni sa ostalim graničarima. Oni su živeli u Slavoniji. "Za srpske interese založi se i ovog puta vrhovni zapovednik slavonske granice grof Švarcenberg, koji je dobro poznavao srpski narod... On "napiše 7. aprila 1644. Ratnom savetu pismo i najodlučnije izjavi da on ne može uzeti ni pred Bogom ni pred ljudima odgovornost što austrijska vlada takvom nezahvalnošću nagrađuje 40-godišnju vernu službu srpsku... Ako sad komesari pokušavaju da ih potčine hrvatskoj vlasteli, nastupiće užasno nezadovoljstvo i pobuna..." Car usvoji ove argumente. I opet jedan Nemac spase srpsku stvar u Hrvatskoj i spase Srbe od porobljavanja koje im Hrvati uvek spremaše kad se za to ukaže povoljna prilika.

Strana 76: Povodom pokušaja prelaza usoračkih Srba u Hrvatsku oko 1653, Hrvati se usprotiviše. "Staleži hrvatski, kad već nisu mogli da potčine sebi doseljenike, izradili su u ugarskom saboru da zapreči nove seobe..."

Srbi pod oružjem

Kad je Slavonija povraćena od Turaka, onda su hrvatski činovnici pokušali da Srbe koji su tamo živeli porezom upropaste. Uvek su nalazili nova i nova sredstva šikane i nasilja prema Srbima. Ali direktne zločine nisu mogli da čine, jer su Srbi bili naoružani i jer su bili zaštićeni od Beča i njegovih komandanata. Inače Bog zna šta bi od njih bilo.

U svojoj drugoj, i docnijoj, knjizi o migracijama Srba u Hrvatsku daje Aleksa Ivić dalje podatke tih progona novodoseljenih Srba u Hrvatskoj, sve na osnovu arhiva Beča, Graca, itd. Tako npr. na str. 30: "Tek što se Srbi nastaniše u okolini Žumberka, dođoše u sukob sa kastelanima susednog poseda Jastrebarskog... koji počeše dosađivati Srbima na sve moguće načine i nanositi im štete..." Srbe je uzeo u zaštitu slovenački starešina Kacijaner protiv kastelana Frankopanovih.

Strana 74: "Grofovi Zrinjski proširiše dotadašnji spor svoj sa gomirskim i okolnim Srbima i na srpske doseljenike u Liču. Upravitelj njihovih primorskih dobara Ćikulini počeo je, čim mu Srbi u Liču otkazaše kmetovsku poslušnost, da proganja ove doseljenike..." Srbi su se čak u Gracu na to žalili.

Strana 88: "Sukobi i borba grofa Nikole Zrinjskog sa doseljenim Srbima produžiše se i kroz godinu 1609. i 1610..." I tu su se Srbi žalili u Gracu.

Str. 93: "Od sva tri brata Frankopana najistrajniji je bio u borbi protiv Srba Nikola, kasniji ban hrvatski. I jedan član porodice Zrinjskih iz tog vremena, grof Nikola, isticao se kao žučan i energičan protivnik srpskih doseljenika. On je neumorno, i uvek iznova, pokretao parnicu protiv Srba i obraćao se svim faktorima za koje je mislio da mogu pripomoći, da mu se Srbi podlože... "

…Adam Pribićević navodi: "Godine 1672. osuđeno je 14 kaluđera manastira Lepavine i iguman Gomirja i tamo im je nestalo traga zbog toga što su se branili od Unije". To je zabeleženo i inače na više mesta.

Najbolji hrvatski istoričar Fedro Šišić kaže na jednom mestu za Krajinu (hrvatsku i slavonsku): "Budući da su ti krajevi bili slabo napučeni, uzeli su Nijemci mamiti raznim privilegijama u turskom susjedstvu naseljene grčko-istočne Srbe (Vlahe), braneći ih od zahtjeva hrvatske gospode, koji ih htjedoše učiniti svojim kmetovima."

 (Nastaviće se)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.