Prioritet prioriteta

Anita Janković-Rečević

Zdravstvene ustanove u RS koje godinama kubure sa milionskim dugovanjima spas će i u idućoj godini tražiti u stezanju kaiša, a da li će oštrija štednja biti injekcija spasa, vidjeće se već za nekoliko mjeseci, kada budu poznati rezultati prvih obračuna poslovanja.

Naime, Vlada RS je prije tri godine zadužila direktore javnih zdravstvenih ustanova da izrade planove poslovanja sa prijedlogom mjera za racionalizaciju i stabilizaciju, kako bi prevazišli probleme u kojima se nalaze. Ti planovi postali su praksa, pa direktori, čim dođe decembar, zasuču rukave kako bi što bolje sačinili planove poslovanja u kojima su uštede prioritet prioriteta. Tako je i ove zime, a menadžmenti bolnica uštede će pokušati da ostvare uz nabavku jeftinijih energenata i pronalaženjem povoljnijih dobavljača. Manje novca u bolničkim kasama biće i za održavanje prostorija, te za troškove amortizacije. 

Takvi dugogodišnji oštri rezovi su se, prema riječima direktora, pokazali kao vrlo opravdani, jer su ove godine rashode smanjili i za nekoliko stotina hiljada maraka, dok su istovremeno rasli i iznosi na njihovim računima.    

Vođeni tim pozitivnim primjerom, rukovodioci se nadaju jednakim, pa čak i boljim ishodima u 2019. godini.

Međutim, na sam pomen teze da je neophodno stezanje kaiša u zdravstvu, mnogi ostaju nijemi i u strahu, jer smatraju da cijelog života izdvajaju novac za zdravstveno osiguranje, a da se veoma lako može desiti da im budu nedostupni određeni pregledi baš kada im hitno zatrebaju.

Da takve slutnje nisu besmislene, najbolje znaju stanovnici manjih opština u kojima domovi zdravlja godinama grcaju u dugovima i nikako da stanu na zelenu granu. Zbog svega toga ispaštaju oni, jer u ambulantama često nemaju osnovnih sredstava za rad, poput zavoja, šprica i lijekova, zbog čega su primorani da sami kupuju sve to.

S druge strane, direktori pacijentima obećavaju da se štednja neće negativno odraziti na kvalitet zdravstvene zaštite. Štaviše, obećavaju uvođenje savremenih dijagnostičkih i terapijskih procedura, nabavku modernih aparata, a predano će raditi i na edukaciji svog kadra kako bi pacijentima pružili što bolju uslugu.

Jasno je da su rezovi neophodni, ali da bi bolnice izbrisale dugovanja i povećale uplatu doprinosa radnicima, Fondu zdravstvenog osiguranja je prijeko potreban dodatni novac jer je dugogodišnji model finansiranja dugoročno neodrživ, naročito zbog pogoršanja opšteg zdravstvenog stanja, te uvođenja novih lijekova i savremenih terapija. 

Dodatni izvori finansiranja mogli bi se obezbijediti od akciza za duvan i alkohol, koji su najveći faktor rizika po zdravlje stanovnika.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana