Dok Zvorničani hljeb kupuju u Srbiji, bilećki pekari se

Glas Srpske
Dok Zvorničani hljeb kupuju u Srbiji, bilećki pekari se

Žitelji Zvornika svakodnevno, u prijepodnevnim časovima,"sele" se u Mali Zvornik, gdje se snabdijevaju osnovnim životnim namirnicama... Prozivaju nas najčešće oni, koji imaju znatno veću odgovornost - nego mi - da vode brigu o cijenama i tržištu, pa i o standardu stanovništva, tvrde pekari iz Bileće

ZVORNIK/ BILEĆA - Kupovina u Malom Zvorniku, u Srbiji, nekim Zvorničanima je isplativa, ali ima i onih koji su - jednostavno - navikli da pređu most i tamo se snabdiju osnovnim životnim namirnicama, jer tako rade već dugi niz godina. Stari most, koji spaja dva grada u dvije države, frekventan je tokom čitavog dana. Međutim, najveće gužve su ujutru, kada većina građana obavlja neophodnu kupovinu za taj dan. Ko zastane bar pet minuta pored mosta, može da primijeti da na svakih petnaestak građana, koji iz Republike Srpske prelaze u Srbiju, dolazi jedan Malozvorničanin, koji ide u suprotnom smjeru - u Zvornik. Biljana Savić iz Zvornika na drugoj obali Drine redovno kupuje hljeb i mlijeko, ali i voće, jer je jeftinije. Nenad Đukić, Branko Avramović i Đorđo Vidaković, koji su juče ujutru u kesama nosili hljeb, mliječne proizvode, novine i još poneki artikal, kažu da godinama prelaze u Mali Zvornik, ali ne radi cijena. - Čak ne znamo ni kolike su! Jednostavno, navikli smo da svaki dan pređemo u Mali Zvornik. Prijatno je prošetati, tako da smo spojili ugodno sa korisno - ističu ovi Zvorničani. Ljubomir Đorđić napominje da se snabdijeva u susjednoj Srbiji kad mu to posao dozvoli. - U Malom Zvorniku najčešće uzimam hljeb, zamrznuta peciva, "koka-kolu" i brašno, koje košta od 24 do 35 dinara (od 0,6 do 0,85 maraka), u zavisnosti od proizvođača. Odlazak u kupovinu na desnu obalu Drine ne predstavlja problem, s obzirom da mora samo da se pređe most. Može značajno da se uštedi, naročito ako se pazi od kojeg proizvođača se uzimaju određeni proizvodi - tvrdi Đorđić. Gordana Milošević dodaje da je u Malom Zvorniku gotovo sve jeftinije. - Kilogram grožđa je kod nas tri marke, a u Srbiji oko 1,75 maraka. Slanina u Malom Zvorniku košta između četiri i pet maraka, a kod nas je dvostruko skuplja - ističe Miloševićeva. Pažljivom posmatraču ne može da promakne da su u prodavnicama u Malom Zvorniku, koje se nalaze neposredno uz most, kupci većinom iz Republike Srpske, i da među njima prednjače penzioneri. Najprodavaniji artikal prethodnih dana bio je hljeb, s obzirom na to da u ovom susjednom gradiću košta od 17 do 22 dinara, odnosno, od 0,42 do 0,55 maraka. Nema veze da li su u pitanju cijene, navika ili neki treći razlog, tek stanovnici na lijevoj i desnoj obali Drine žive i ponašaju se kao da je u pitanju jedan grad. Ne smetaju im ni Državna granična policija, na jednoj, odnosno Pogranična policija Srbije, na drugoj strani. Važno je da se kupovina obavi. S obzirom na to da se, pri tome, zaista i uštedi nešto novca, onda ne čudi što se veliki broj Zvorničana u prijepodnevnim časovima svakodnevno "preseli" u Mali Zvornik. I dok se stanovnici najvećeg podrinjskog grada namirnicama snabdijevaju na relaciji Zvornik - Mali Zvornik, pekare u Bileći naljutile su mnogobrojne izjave u posljednjih desetak dana, u kojima se oni - otkako su povećali cijene svojih proizvoda - stalno pominju u negativnom kontekstu. Bilećki, kao i zvornički pekari, među prvima u Republici Srpskoj su odlučili da povećaju cijene hljeba i ostalih proizvoda od brašna. Oni tvrde da je većina pekara u Republici Srpskoj ili već podigla cijene hljeba ili će to učiniti u najskorije vrijeme. Oni smatraju da ih prozivaju najčešće oni, koji imaju znatno veću odgovornost - nego pekari - da vode brigu o cijenama i tržištu, pa - samim tim - i o standardu stanovništva. - Prvi put poskupili smo hljeb i ostale proizvode od 2001. godine. U međuvremenu, brašno, koje je naše osnovna sirovina, poskupljivalo je nekoliko puta. Sve donedavno, u Bileći i okolini vreća bijelog brašna od 25 kilograma u maloprodaji se prodavala po cijeni od 16, a od prije dvije sedmice košta 24 marke - rekao je za naš list jedan od petorice bilećkih pekara, Veljko Uljarević. On je dodao da je ovo jedina istočnohercegovačka opština, čija vlast pekarima nije dozvolila da poskupe svoje proizvode u vrijeme kada je uveden PDV. - A sada, kada smo zaista bili prinuđeni da povećamo cijene hljeba, vlada prava hajka na nas - istakao je Uljarević. Ovdašnji pekari svoje proizvode plasiraju u sva istočnohercegovačka mjesta, dok se u Bileći, osim njihovog, prodaju hljeb i pecivo dvojice trebinjskih proizvođača. Industrijska pekara iz Trebinja veknu hljeba prodaje po cijeni od jedne marke još od uvođenja poreza na dodatnu vrijednost, a pekara "Klas" - iz istog grada - tu cijenu formirala je još prije četiri mjeseca. Njih, međutim, niko ne proziva, kažu uglas pekari iz Bileće. Međutim, čim su oni formirali iste cijene, kao njihove kolege iz Trebinja, svi su osuli drvlje i kamenje na njih, a opštinski organ, koji im je odobrio poskupljenje, stalno je na udaru kritike. S. SAVIĆ Š. ALEKSIĆ APSURD Postoje i žitelji Malog Zvornika, koji se određenim proizvodima snabdijevaju u Zvorniku... Zorana Mićić svjedoči o apsurdu - margarin, koji se proizvodi u Srbiji, jeftiniji je za 4 dinara (oko deset feninga) ako se kupi u Republici Srpskoj! - U Zvorniku redovno kupujem šećer i slatku pavlaku, jer za iste pare u Zvorniku kupim kilogram, a u Malom Zvorniku pola kilograma - napominje Mićićeva. KRIVICA Bilećki pekari ističu da nisu oni krivi što je godina izdala i što su skladišta republičkih robnih rezervi potpuno prazna.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Pendrek demokratija
Pendrek demokratija
Podle komšije
Podle komšije
Opstanak
Opstanak
Slavim, dakle postojim
Slavim, dakle postojim
Svadba sa etiketom
Svadba sa etiketom
Farsa
Farsa
Službenici podbacili
Službenici podbacili
Pomozi ako možeš
Pomozi ako možeš
Šest minuta
Šest minuta
Bijedne plate
Bijedne plate
Rekorderi
Rekorderi
Srbima april crn
Srbima april crn
Sipaj za cvaju
Sipaj za cvaju
Zukanove šale
Zukanove šale
“Dođi juče”
“Dođi juče”
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana