Skrivači obaveza

Skrivači obaveza
Marijana Miljić
08.03.2018 12:50

Pojedina preduzeća u RS izgleda da se takmiče ko će od njih da pobijedi u skrivanju i neplaćanju obaveza. Mnogi su u tome postali lideri, jer se koriste raznim, samo njima poznatim metodama, da bi izbjegli plaćanje milionskih obaveza za radnike i druge naknade prema budžetu RS.

Međutim, probleme i planove im remete poreski inspektori onda kada im pokucaju na vrata i počnu sa češljanjem njihovih poslovnih knjiga.

Tako su samo u prošloj godini inspektori posjetili  2.380 poreskih obveznika i nakon češljanja poslovnih knjiga izdali rješenja za plaćanje 33,8 miliona KM dodatnih obaveza. Utvrđene obaveze najvećim dijelom odnosile su se na porez i doprinose na lična primanja, porez na dobit te razne takse.

Tako su planovi pojedinih preduzeća "pali u vodu" jer su na naplatu stigli svi oni skriveni računi. Međutim, ostaje neizvjesno da li će ikada sve te obaveze prema radnicima i državi biti izmirene. To nam potvrđuju i dosadašnja iskustva koja su u više navrata sve uvjerila da od ukupnih milionskih dugovanja prema radnicima i državi bude naplaćen tek mali procenat.

Pored toga, jasno je i da inspektori nisu posjetili svakog poslodavca i preduzetnika u RS, jer da jesu iznos utvrđenih dodatnih obaveza vjerovatno bi se mjerio i stotinama miliona maraka.

Odgovornost za ovakvo stanje i milionska skrivena dugovanja snose upravo i nadležne institucije, koje ni u kom slučaju ne bi trebalo da dozvole da dug za doprinose i poreze dosegne nekoliko stotina hiljada maraka, a kamoli milione.

Takva slika na domaćem tržištu vlada duže vrijeme i prema svim prognozama uskoro se neće promijeniti. Posljedice te politike i rada nesavjesnih poslodavaca i neodgovornosti nadležnih institucija snose radnici, koji ne mogu ovjeriti knjižicu te budžet Srpske koji gubi milione, dok je vlast primorana da poseže za kreditima.

Neredovnih platiša koji se koriste raznim metodama kako bi izbjegli plaćanje obaveza uvijek je bilo i uvijek će ih biti. Ali njih treba svesti na minimalan broj. Ka tome cilju treba da idu nadležne institucije, a ne da pojedincima zakucaju na vrata tek onda kada dug pretekne iznos od više miliona maraka.

Jedino na taj način radnici neće imati problema da odu ljekaru i da im tamo ne zalupe vrata, a biće zaustavljeno i curenje miliona maraka iz budžeta RS.

Kolumne Komentar dana

© Glas Srpske 2012 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica