Uvijek me je fascinirao položaj BiH u okviru Austrougarske, stare fotografije, sve te razglednice, arhitektura, način života i oblačenja
KADA sam završio Akademiju umjetnosti u Banjoj Luci, ponio sam sa sobom sve značajnije slike i otišao u Beograd na postdiplomske studije. Sav materijal poslije tog prijemnog sam bacio u kontejner, jer sam želio da raskrstim sa jednim periodom mog života i rada. To je bilo vrijeme krize i traženja. U tom periodu ništa nisam slikao, fascinirala me je konceptualna umjetnost.
Ovo je u intervju za naš list rekao akademski slikar Radenko Milak, autor izložbe inspirisane sarajevskim atentatom, koja je naišla na veliki odjek posjetilaca u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjoj Luci.
Prije pola godina ova izložba je otvorena u Galeriji fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu gdje je visoko ocijenjena kako od publike, tako i stručne kritike.
? Kako ste došli do toga da radite fotografiju u boji, pa onda sliku sarajevskog atentata. Da li je to Vaša potreba da se vratite štafelajnoj slici?
- Fotografija "Nje Can Be Heroes Just For One Day" je moj rad nastao u okviru ove serije paralelno sa slikama. Nemam neki sentimentalan odnos prema štafelajnoj slici, pa ni drugim medijima, prije bih rekao da mi je u ovom momentu više odgovaralo slikarstvo, a ideju koju realizujem uvijek pokušavam da prilagodim adekvatnom mediju.
? Šta je suština te evolucije od fotografije do slikarstva?
- Dokumentarna fotografija zabilježena na sarajevski atentat je odredila moje slikarstvo kao takvo. Polazište za seriju slika je bila fotografija i frejmovi iz poznatog video-materijala.
? Kakva je to Vaša nostalgija?
- Sjećam se da me je uvijek fascinirao položaj BiH u okviru Austrougarske, stare fotografije, sve te razglednice, arhitektura, način života i oblačenja. U stvari, svi ti ostaci, krhotine jedne imperije.
? Kako biste slikali da ste živjeli u vrijeme tog istorijskog događaja?
- Slikari poput Vlahe Bukovca, Uroša Predića, Paje Jovanovića se upravo bave velikim temama istorije kao što su kosovka djevojka, krunisanje cara Dušana itd. Mi u BiH smo ostali izolovani od takvog promišljanja, jer je sigurno uticaj Austrougarske i nacionalno ugnjetavanje odredilo BiH kao takvu, pa su devetnaestovjekovne ideje ostale neproživljene, ne samo u umjetnosti, već generalno, u cijelom društvu. Zato nam se dešava da u 21. vijeku proživljavamo 19. vijek. Gledajući sa ove distance, da sam živio u tom periodu, sigurno ne bih razmišljao kako bih slikao, već bih započeo neku istorijsku temu, ali ko zna.
N. SIMIĆ-ŽERAJIĆ
JUNAK ILI TERORISTA
- U Beogradu se 2004. godine pojavila knjiga "Nove perspektive slikarstva", zatim "Trijumf slikarstva". Tako sam počeo da otkrivam novu generaciju slikara Njilhelma Sasnala, Luc Tuymans, Zigu Kariza, i mlađu generaciju beogradskih slikara, poput Biljane Đurđević. Tokom te iste 2004. godine obilježavalo se 90 godina sarajevskog atentata. Tada su se povele žučne rasprave oko toga da li je Gavrilo Princip junak ili terorista, kako interpretirati jedan takav događaj unutar turbulentne bh. istorije. Ovaj istorijski događaj bio mi je zanimljiv za istraživanje zbog toga što za sobom nosi jedan kontroverzan način interpretacije i pokušaj da se u određenim društvenim okolnostima interpretira kako odgovara aktuelnim političkim ideologijama. Negdje u tom periodu Centar za savremenu umjetnost iz Sarajeva počinje da radi na projektu Dekonstrukcija spomenika (Prevazilaženje istorije). Upravo taj projekat i sva prethodna iskustva su bitno odredili moj dalji rad na ovom projektu - rekao je Radenko Milak.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
