Zaboravljena tragedija četiri miliona iračkih izbjegl

Glas Srpske 28.07.2007 00:00

Broj interno raseljenih Iračana veći od dva miliona, a njih milion i po utočište pronašlo u susjednim zemljama. SAD primile svega 700 iračkih izbjeglica, za razliku od Švedske u kojoj je samo prošle godine utočište pronašlo oko devet hiljada Iračana

Četiri miliona iračkih izbjeglica, koje američke snage smatraju "kolateralnom štetom" a koje je međunarodna zajednica gotovo u potpunosti zaboravila, samo su još jedna u nizu tragičnih posljedica rata, koji Sjedinjene Američke Države već četiri godine vode protiv Iraka. Prema podacima Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) broj interno raseljenih osoba u Iraku je veći od dva miliona, dok je milion i po Iračana utočište pronašlo u Siriji, 800 hiljada u Jordanu, 100 hiljada u Egiptu, više od 40 hiljada u Libanu, 54 hiljade u Iranu, 200 hiljada u zalivskim zemljama i deset hiljada u Turskoj. Ujedinjene nacije teško izlaze na kraj sa rastućom izbjegličkom krizom, a najveća pažnja je usmjerena na zemlje poput Jordana i Sirije, koje snose najveći teret. Portparol UNHCR-a Piter Kesler smatra da međunarodna zajednica zanemaruje veliku humanitarnu krizu izazvanu ratom u Iraku, a da zbog toga najviše pate djeca, koja predstavljaju jednu četvrtinu iračke "izbjegličke populacije". Brojka od četiri miliona izbjeglih i raseljenih (svaki sedmi Iračanin) je najveća na Bliskom istoku još od 1948. godine, a UNHCR upozorava da bi se mogla i povećati ako zemlju mjesečno nastavi da napušta oko 50 hiljada ljudi. Ako se uzme u obzir ogroman uticaj koji posljednjih 60 godina palestinske izbjeglice imaju na političku i bezbjednosnu situaciju u regionu, možemo samo da pretpostavimo kakav će uticaj iračke izbjeglice imati na regionalnu i svjetsku politiku. "Vašington post" piše da Sjedinjene Američke Države imaju posebnu obavezu prema Iračanima i da bi trebale slijediti primjer Sirije, koja je primila oko milion i po izbjeglica. Kako stvari trenutno stoje, teško da će do toga i doći. Američka izbjeglička politika Američki predsjednik Džerald Ford je sedamdesetih godina prošlog vijeka otvorio vrata za preko sto hiljada izbjeglica iz Vijetnama, smatrajući to moralnom obavezom zbog američke vojne intervencije u ovoj zemlji. Od 1945. do 1965. godine Sjedinjene Američke Države su u kontinuitetu primile veliki broj izbjeglica iz kriznih područja širom svijeta, na osnovu privremenih zakona koji su se odnosili na određenu krizu. Tu ubrajamo Zakon o raseljenim osobama iz 1948. godine, na osnovu kojeg su u SAD ušle na hiljade zatvorenika iz nacističkih logora smrti, zatim Zakon o pomoći izbjeglicama iz 1953, koji se odnosio na osobe iz komunističkih zemalja Evrope i sa Bliskog istoka i Zakon o migracijama i pomoći izbjeglicama iz 1962. godine, usvojen poslije kubanske revolucije. Ipak, čini se malo vjerovatnim da će Iračanima koji napuštaju svoju domovinu biti garantovan status izbjeglice u SAD. Do sada je Amerika primila 700 izbjeglica iz Iraka i, iako ove godine planira da primi još sedam hiljada, brojka je zanemariva u poređenju sa teretom koje su podnijele neke evropske zemlje, prije svega Švedska. Odbijanje Vašingtona da primi veći broj izbjeglica uglavnom je izazvano generalnim neprijateljstvom Amerikanaca prema imigrantima. Nedavno je čak i jedan kanadski politički savjetnik, koji radi za guvernera Kalifornije Arnolda Švarcenegera javno napadnut kao "stranac koji krade posao Amerikancima". Osim toga, očigledno je da i američka javnost osjeća manju moralnu odgovornost prema iračkim, nego izbjeglicama iz Vijetnama, Kambodže i Laosa koji su sedamdesetih tražili azil u ovoj zemlji. Ispitivanja javnog mnjenja su pokazala da značajna većina Amerikanaca smatra da Iračani "nisu pokazali dovoljnu zahvalnost za američku intervenciju i da za trenutni haos u zemlji krivicu snosi aktuelna vlada u Bagdadu". Situaciju dodatno otežava sektaško nasilje i terorizam u Iraku, a na meti su posebno prevodioci i drugi irački civili zaposleni u kampovima koalicionih snaga. U ovakvim uslovima, nesposobnost Amerikanaca da se suoče sa rastućom izbjegličkom krizom nailazi na oštre kritike, kako u domaćoj tako i svjetskoj javnosti, iako to nije prvi put u istoriji da su Amerikanci iznevjerili one "koje su došli da zaštite". Oni koji imaju dovoljno godina da se sjećaju vijetnamskog rata, vjerovatno pamte fotografiju koja je obišla svijet a na kojoj se vidi američki helikopter koji uzlijeće sa krova američke ambasade 1975. godine, dok vijetnamski civili ostaju u paklu Sajgona. Amerikanci koji su radili u izbjegličkim kampovima na Tajlandu osamdesetih godina prošlog vijeka, pričali su kako su kambodžanska djeca pozdravljala humanitarne radnike sa "OK, bye, bye". Stariji Kambodžanci su objašnjavali kako su to naučili od Amerikanaca koji su 1975. godine napuštali ratom razorenu zemlju, na čije je čelo došao Pol Pot sa svojim Crvenim kmerima. Bura zbog azila Uskraćivanje azila dvojici Iračana na osnovu sudske odluke, po kojoj u Iraku nema oružanog sukoba, izazvala je sredinom ovog mjeseca oštre polemike u Švedskoj, prenio je Tanjug. Mnogi su takvo rješenje primili kao potpuno nelogično, ističući da je riječ o zemlji u kojoj su oružani sukobi i masovne pogibije svakodnevne pojave. Za švedski Crveni krst presuda o statusu dvojice Iračana je "krajnje apsurdna" i oni traže da se izmijeni. Švedski ministar za imigraciju Tobijas Bilstrem, međutim, misli drukčije i ističe da nema mjesta bilo kakvom miješanju vlade u ove slučajeve. Švedska, zemlja sa oko devet miliona stanovnika, primila je do sada više izbjeglica iz Iraka od bilo koje druge evropske države. Ovoga puta, međutim, nije pokazana spremnost da se azil osigura i dvojici muškaraca, od kojih je jedan iz Bagdada, a drugi sa juga Iraka. Nacionalni odbor za imigraciju procijenio je da oni nisu ničim dokazali da su lično u opasnosti, ako se vrate u svoju zemlju. Sporenje i osporavanje valjanosti ovakvog stava dodatno je podstaknuto odlukom da se trećem Iračaninu osigura azil. Sumnja u objektivnost državnog organa pojačana je činjenicom da je treći kandidat - hrišćanin! Švedska je proteklih godina primala veliki broj izbjeglica iz Iraka tako da u njoj danas postoji iračka zajednica od blizu 100 hiljada ljudi. Prema zvaničnim podacima, u Švedsku je prošle godine stiglo 8.950 Iračana, što je oko 45 odsto od ukupnog broja iračkih izbjeglica pristiglih u Evropu. Većinu tih imigranata činili su Iračani hrišćani, zabrinuti za svoju bezbjednost zbog sve žešćih sukoba većinskih šiita i sunita. Danska je prošle nedjelje evakuisala iz Iraka oko 200 izbjeglica, uglavnom civila koji su radili kao prevodioci u danskom kampu, a gotovo svima će biti ponuđen azil u ovoj zemlji. Portparol danskih trupa u Iraku Nils Markusen je rekao da je inicijativa za evakuaciju došla od danskih vojnika, koji su smatrali da su životi ovih ljudi u Iraku ugroženi jer su radili za njih. Pripremila Radana KLEPIĆ PALESTINCI Od zbacivanja s vlasti Sadama Huseina 2003. godine, palestinske izbjeglice u Iraku su konstantno meta napada terorista. Hapšenja, kidnapovanja, prijetnje i ubistva doveli su do bjekstva iz Bagdada na hiljade Palestinaca. Prema podacima kojima trenutno raspolaže UNHCR, u Iraku je još uvijek oko 15 hiljada palestinskih izbjeglica, što je duplo manje nego 2003. godine. Oni koji nisu uspjeli pobjeći prema granici Iraka sa Sirijom i Jordanom, žive u konstantnom strahu i bez osnovnih sredstava za život. SIRIJA Milion i po Iračana izbjeglo je u Siriju, prije svega, jer im je vlada u Damasku dozvolila ulazak u zemlju, za razliku od zemalja u okruženju koje su uvele poseban vizni režim ili vojne patrole na granicama sa Irakom. Osim toga, Sirija dozvoljava školovanje iračke djece u sirijskim školama a ne nedostaje im ni osnovna zdravstvena zaštita. Većina Iračana koji su trenutno u Siriji još živi od ušteđevine koju su uspjeli iznijeti iz domovine, tako da izbjeglički kampovi još nisu pretrpani. Dnevno u Siriju stiže dvije hiljade izbjeglica iz Iraka, a mjesečno oko 30 hiljada odluči da ostane u ovoj zemlji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.