Pri naglim promjenama temperatura najugroženiji hronični bolesnici, odnosno kardiovaskularni, nefrološki, gastroenterološki, kao i dijabetičari
NAGLE promjene temperatura, kao što je zabilježeno posljednjih dana, udar su na čovjekov organizam i zadaju mnogo nevolja posebno kardiovaskularnim bolesnicima.
Internista gastroenterolog u banjolučkom Kliničkom centru dr Gordana Jovičić rekla je da su pri naglim promjenama temperatura najugroženiji hronični bolesnici, odnosno kardiovaskularni, nefrološki, gastroenterološki, kao i dijabetičari.
- Misli se na teže pacijente i njima preporučujemo da pri velikim vrućinama uopšte ne izlaze napolje. U vrijeme zahlađenja treba da se adekvatno obuku, odnosno da ne budu "razgolićeni" pri temperaturama od 35 do 40 stepeni Celzijusa. Takođe, savjetujemo im što manje kontakta u masi, kao i da uzimaju redovno propisanu terapiju i piju vodu - poručila je dr Jovičić.
Doktor Boris Goronja sa Klinike za kardiovaskularne bolesti banjolučkog Kliničkog centra istakao je da je ovih dana povećan prijem pacijenata na ovu kliniku.
- Posebno je to prisutno kod promjena atmosferskog pritiska, visokih temperatura, a treba da imamo na umu i da naši pacijenti nemaju običaj da redovno uzimaju propisanu terapiju i onu u odgovarajućim dozama - rekao je dr Goronja.
Prema njegovim riječima, kako vrućine, tako i zahlađenje, dakle, nagle promjene temperature, nepovoljno utiču posebno na kardiovaskularne bolesnike.
On je rekao da su na kardiologiji kapaciteti prepunjeni i da sa nedostatkom mjesta, posebno u ljetnjem periodu, imaju problema kardiologija i interna klinika.
Pacijenti koji se obraćaju kardiologiji uglavnom su stariji, međutim, ima i mlađih.
- Građani idu na rijeke, bazene, izlažu se suncu više nego što bi trebalo i to u vremenu od 11 do 17 časova, pa onda imaju problema - pojasnio je dr Goronja.
Na gastroenterologiji najčešće u toku ljeta, u vrijeme godišnjih odmora i putovanja, liječe pacijente sa takozvanim putničkim proljevima, mučninama, povišenom temperaturom, povraćanjem.
- Pacijentima koji putuju u inostranstvo uvijek savjetujemo da piju isključivo flaširanu vodu i da izvan hotela u kojem su smješteni ne jedu - rekla je dr Jovičić.
Ona je poručila da građani treba da izbjegavaju da konzumiraju svježe voće koje nije dobro oprano, kao i da paze gdje jedu. Dnevno treba unositi najmanje dva litra obične vode, a kada su velike vrućine i više. Ne treba piti gazirana pića, kao ni alkohol. Ishrana treba da sadrži što više salate - svježeg paradajza, paprike, mrkve.
Malu djecu, dodala je, ne treba izlagati suncu od 11 do 17 časova, jer je primijećeno da su kod nas više temperature u 17, nego u 14 časova i isto tako znatan je indeks UV zračenja. Hronični bolesnici u tom periodu ne treba da izlaze iz kuće, treba da koriste propisanu terapiju uz unos tečnosti i ako u bilo kom slučaju dođe do pogoršanja bolesti da konsultuju porodičnog ljekara i nadležnog specijalistu.
U prijemnoj ambulanti u banjolučkom Kliničkom centru, koja je zajednička za tri klinike - za kardiovaskularne bolesti, endokrinologiju i poremećaj metabolizma i za unutrašnje bolesti, konstantno se iz godine u godinu povećava broj pacijenata.
- Od početka godine pa do kraja juna broj pacijenata je u prijemnoj ambulanti za oko 1.500 veći nego lani u istom periodu. Dakle, prošle godine u ovo doba bilo je oko 6.500 pacijenata, a ove godine blizu osam hiljada. Tom povećanju vjerovatno ne doprinose samo vremenski uslovi, nego i nove medicinske procedure koje su uveden u ove tri klinike - naglasio je glavni tehničar Klinike za unutrašnje bolesti Ranko Palačković.
R. ŠKONDRIĆ
Savjet
Radu Stupar zatekli smo ispred prijemne ambulante. Rekla nam je da je došla na kontrolu, kao i da se pridržava savjeta doktora.
- Srčani sam bolesnik i teže mi je kada je vrućina, nego kada zahladi. Kada je hladno lakše se diše - izjavila je Stupareva.
Ona je dodala da redovno uzima terapiju, pazi na ishranu i ne izlazi van kada su velike vrućine.
