Dvanaest godina od stradanja srpskog naroda u akciji Oluja
Glas Srpske
Dvanaest godina od stradanja srpskog naroda u akciji Oluja
I poslije toliko godina, krajiški Srbi još uvijek prognanici, beskućnici, apatridi i iseljenici, etiketirani kao agresori i ratni zločinci, upozorio Savo Štrbac
U CIK zore 4. avgusta 1995. godine, ispaljena je prva od nekoliko desetaka hiljada granata na sve što je bilo srpsko u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Kordunu i Baniji, oblastima koje su bile u sastavu nekadašnje Republike Srpske Krajine.
Blizu 200 hiljada do zuba naoružanih pripadnika vojske i policije Hrvatske i Hrvatskog vijeća odbrane, zadojenih ogromnom mržnjom, krenuli su tog jutra u četiri časa u pogrom 30 hiljada krajiških branilaca i 230 hiljada golorukih srpskih civila.
Podržana od strane NATO avijacije i muslimanskih snaga iz sastava takozvane Armije BiH, hrvatska vojska je artiljerijskom vatrom preorala srpska sela i gradove, domaćinstva, kuće, crkve...
I dok su njegovi vojnici ubijali i zatirali sve što je srpsko, bivši vrhovni komandant Hrvatske vojske i predsjednik Hrvatske, Franjo Tuđman, putem radija i televizije pozivao je Srbe da ostanu kod svojih kuća i, bez bojazni za svoj život i imovinu, dočekaju hrvatsku vlast.
Za svega nekoliko dana neravnopravne borbe, u kojoj je sedam hrvatskih udarilo na jednog srpskog vojnika, slomljen je otpor Srpske vojske Krajine. Narod zapadne Krajine, poučen iskustvom iz Drugog svjetskog rata, krenuo je u najveću srpsku seobu u novijoj istoriji - na istok, braći po vjeri i naciji.
- Hrvatski vojnici, a za njima nisu zaostajali ni muslimanski, zvjerski su poubijali zatečene Srbe klanjem, spaljivanjem, bacanjem u jame, pucanjem u potiljak, ali i novim metodama, poput zamrzavanja i spaljivanja hemikalijama - rekao je u petak u Banjoj Luci, na konferenciji za novinare, posvećenoj 12. godišnjici stradanja krajiških Srba, direktor Dokumentaciono-informativnog centra Veritas, Savo Štrbac.
Prema njegovim riječima, i kada je prestao svaki otpor krajiških Srba, agresor je ubijao ljude u izbjegličkim kolonama do i preko Une, duboko zašavši na prostor Republike Srpske.
Na putevima kojima su se kretale izbjegličke kolone, naglasio je Štrbac, ostajali su leševi ubijenih artiljerijskim granatama, avionskim bombama, snajperskim hicima, noževima...
U evidenciji Veritasa nalaze se imena 1.922 poginula i nestala Srbina za vrijeme i poslije Oluje, među kojima su 1.192 civila, uglavnom starija od 60 godina. Među žrtvama su i 534 žene, kao i 19 osoba do 18 godina starosti.
- I poslije 12 godina, krajiški Srbi su još uvijek prognanici, beskućnici, apatridi i iseljenici, etiketirani kao agresori i ratni zločinci. Hrvatska država ni poslije toliko godina nije uspjela - ili ne želi - da riješi srpsko pitanje po evropskim standardima, a mala je vjerovatnoća da će ono ikada i biti riješeno - istakao je Savo Štrbac.
Inače, srpski zvaničnici i političari iz Srbije i Hrvatske u petak su upozorili da agresija na Republiku Srpsku Krajinu početkom avgusta 1995. godine nikada ne smije da bude zaboravljena.
Predstavnici Srpskog demokratskog foruma Srbije izrazili su očekivanje da će hrvatska politička, kulturna i intelektualna elita jasno definisati da li - obilježavajući godišnjicu akcije Oluja - slavi vraćanje Krajine pod ustavno-pravni poredak Hrvatske ili protjerivanje srpskog naroda sa svojih vjekovnih ognjišta.
U zavisnosti od odgovora na ovo pitanje, biće jasno da li je Hrvatska spremna da vodi novu politiku, koja bi istakla u prvi plan njene stvarne interese i njenu izuzetno važnu ulogu u uspostavljanju trajnog mira na Balkana i razvoju dobrosusjedskih odnosa, navedeno je, između ostalog, u saopštenju ove nevladine organizacije, koje je prenijela Beta.
U njemu je navedeno da je, prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, u akciji Oluja oko 200 hiljada Srba protjerano iz svojih kuća, oko 1.500 vodi se kao nestalo, kao i da je više od 20 hiljada kuća spaljeno i srušeno, a oko 30 hiljada stanarskih prava oduzeto.
Čelnici ove organizacije, koja se bavi pružanjem pravne i druge pomoći izbjeglicama iz Hrvatske, naveli su da Hrvatska mora iskreno da prihvati Srbe kao svoje građane, koji moraju da imaju ista prava kao i pripadnici većinskog naroda u ovoj državi.
U saopštenju Srpskog demokratskog foruma Srbije istaknuto je da hrvatsko pravosuđe mora da osudi odgovorne za ratne zločine nad Srbima. Takođe, podsjetili su iz ovog Foruma, Hrvatska mora Srbima da nadoknadi uništenu ili opljačkanu imovinu i da im omogući zapošljavanje u policiji, sudstvu, školama, bolnicama, državnoj upravi.
Predsjednik Izvršnog odbora Samostalne demokratske srpske stranke, Boro Rkman, povodom godišnjice stradanja Srba u akciji hrvatskih oružanih snaga prije 12 godina, rekao je da nažalost, u glavama mnogih Oluja i dalje traje nesmanjenom žestinom.
- Mogu razumjeti slavlje i oduševljenje pripadnika većinskog naroda u Hrvatskoj, ali samo u kontekstu zadovoljstva i ekstaze zbog vraćanja gotovo trećine teritorije pod formalno-pravnu i fizičku jurisdikciju Hrvatske, poslije četiri ratne godine. Međutim, Oluja je, istovremeno, predstavljala i totalnu dezintegraciju stanovništva sa te teritorije - rekao je Rkman agenciji Srna. On je dodao da bi državni vrh Hrvatske konačno trebalo da definiše da li se slavi samo povratak teritorije od Vukovara i Okučana preko Gline i Vojnića do Gračaca i Knina, ili se, uz povratak teritorije, slave i Gošići i Varivode, Žirovačka i Petrovačka cesta.
Rkman je istakao da mu je, kao čovjeku, teško da razumije da Hrvatska - slaveći akciju Oluja - istovremeno slavi i progon više od 250 hiljada Srba sa svojih vjekovnih ognjišta.
- Ako tome dodamo i činjenicu da je pobijeno ili na drugi način maltretirano blizu hiljadu, uglavnom starih, Srba, koji su ostali kod svojih kuća vjerujući lažnom pozivu tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana - onda je razloga za slavlje još manje - ocijenio je Boro Rkman.
On je konstatovao da apeli za povratak Srba, koji stižu iz najmjerodavnijih institucija sistema, neće imati odjeka sve dok nekome bude padalo na pamet da Srbe, samo zato što su Srbi, pretuče i zapali ih u njihovoj kući, kao što je to nedavno bio slučaj u zapadnoj Slavoniji, ili dok Srbi - pored rodne kuće - žive na drvetu, ne mogu da dobiju struju u svojim selima ili im je pristup poslu u državnim institucijama i dalje misaona imenica.
Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, Vojislav Stanimirović, izjavio je za Tanjug da Oluja može da se obilježava kao akcija tokom koje je uspostavljen teritorijalni integritet Hrvatske, ali da srpska zajednica, koja je stradala u Oluji, ne može biti srećna zato što se slavi dan kada je otišla s vjekovnih ognjišta. On je naglasio da će godišnjicu Oluje neki slaviti i veličati, dok će ona za druge uvijek biti najtraumatičniji datum u njihovom i životu njihovih porodica.
Lider stranke, koja ima tri poslanika u hrvatskom Saboru, ocijenio je da postoje pomaci u povratku protjeranih i izbjeglih Srba, ali da sa postignutim rezultatima niko ne može biti potpuno zadovoljan.
Rekavši da je teških incidenata i nasilja nad povratnicima na sreću, sve manje i manje, Stanimirović je ukazao da ostaje problem ovih naših krajeva, koji su osiromašeni, tako da se ljudi - i kada se vrate - suočavaju s teškoćama, ne oko bezbjednosti, već oko mogućnosti da se zaposle i obezbijede elementarne uslove za život.
Prvi čovjek Samostalne demokratske srpske stranke nije htio da komentariše kritike i prozivanja, koja dolaze od strane pojedinaca, kako srpski predstavnici u Hrvatskoj ne čine dovoljno za Srbe, ocijenivši da su takvi za sebe napravili mnogo i u Srbiji i u Hrvatskoj.
- Ti ljudi se, apsolutno, ne brinu o srpskoj zajednici, niti im je to interes - naglasio je Vojislav Stanimirović, dodavši da tri srpska poslanika u Saboru rade u granicama mogućeg.
Srpski poslanik u Saboru, Milorad Pupovac, izjavio je za Novi list da će srpska zajednica u Hrvatskoj nastaviti da obilježava mjesta, na kojima su stradali Srbi u vojnoj akciji Oluja i poslije nje.
Pupovac je objasnio da je sigurno da je egzodus Srba u vrijeme 'Bljeska' (u maju 1995) i 'Oluje' (u avgustu iste godine), ali i 1991. ili 1993. godine nešto što je sastavni dio kolektivne memorije Srba u Hrvatskoj, što želimo da manifestujemo. On je rekao i da za Srbe u Hrvatskoj ne postoji samo jedan dan progonstva, bez obzira na to koliko su Bljesak i Oluja bili dramatičan egzodus.
- Česta i brojna izgnanstva Srba iz gradova jednako su važna. Odredićemo dan kojim ćemo obilježiti i označiti činjenicu da su mnogobrojni naši sunarodnici mimo svoje volje morali da napuste svoje domove, pod pritiskom ili pod direktnom prijetnjom, svejedno - naglasio je Pupovac.
Predsjednik Srbije, Boris Tadić, izjavio je Beti da se mora utvrditi odgovornost onih, koji su tokom akcije hrvatske vojske Oluja, prije 12 godina, prognali više od 250 hiljada, a ubili više od 2.500 Srba.
- Stalno ću podsjećati i zahtijevati da svi koji su počinili zločine moraju odgovarati pred licem pravde - rekao je Tadić, pošto je u petak, u crkvi Svetog Marka u Beogradu upalio svijeću žrtvama Oluje.
Pres-služba predsjednika Srbije saopštila je da je Boris Tadić, tokom razgovora sa predstavnicima Udruženja porodica nestalih i ubijenih u vrijeme Oluje ponovio zalaganje za utvrđivanje odgovornosti svih onih, koji su počinili zločine. On je prenio da je u susretima, koje je imao sa hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, insistirao da se pitanja prognanih Srba rješavaju na efikasniji način, što uključuje obezbjeđivanje sigurnosti, prava na zapošljavanje, kao i ispunjavanje svih drugih prava, koja su im oduzeta tokom rata.
ŽIVE SLIKE ZLOČINA
U Međunarodnom pres-centru u Banjoj Luci u petak su prikazani autentični video snimci ratnih zločina koje su pripadnici 505. bužimske brigade takozvane Armije BiH i jedinice Crne mambe Hrvatske vojske počinili nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima Srpske vojske Krajine na području Banije i Cazinske krajine.
Na snimcima, koji su prikazani na konferenciji za novinare Dokumentaciono-informativnog centra Veritas, vide se pripadnici Bužimske brigade kako uz ratne pokliče Alahu egber na krajnje svirep i zvjerski način ubijaju zarobljene srpske civile i pripadnike Srpske vojske Krajine, stoku i pale njihove kuće.
Na snimku je prikazano i začelje kolone srpskih izbjeglica iz Krajine, koja se kretala iz pravca Gline prema mostu u Novom Gradu, a koju su muslimanske i hrvatske snage presjekle u mjestu Žirovac kod Dvora na Uni.
Na video snimku jasno se vidi kako pripadnici 505. bužimske brigade Armije BiH i hrvatskih Mambi izdvajaju srpske izbjeglice iz kolone, a zatim se čuju pucnji.
Na konferenciji za novinare promovisano je specijalno izdanje biltena Veritasa pod nazivom Oluja - Udruženi zločinački poduhvat - 3, koji sadrži šire komentare, informacije i saopštenja u vezi sa operacijom Oluja.
Bilten sadrži i izmijenjene i spojene optužnice Haškog tribunala protiv hrvatskih generala i Deklaraciju hrvatskog Sabora o operaciji Oluja.
PLAN Z-4
Direktor Dokumentaciono-informativnog centra Veritas, Savo Štrbac, rekao je da Srbi rješenje svog statusa u Hrvatskoj vide u aktiviranju i primjeni plana Z-4, koji potiče s početka 1995. godine.
- Srbi iz Hrvatske i dalje vjeruju da autori ovaj plan nisu napravili za jednokratnu upotrebu, već na osnovu optimalnih okolnosti i činjenica u to vrijeme, kako bi za sva vremena riješili istorijske sporove između hrvatskog i srpskog naroda - naglasio je Štrbac.
FILMOVI
Veritas je u petak u Banjoj Luci predstavio dokumentarne filmove o stradanjima krajiških Srba
