Sjećanje na pisca Vladana Desnicu: Stvorio autentično djelo u srpskoj književnosti

Ilijana Božić
Sjećanje na pisca Vladana Desnicu: Stvorio autentično djelo u srpskoj književnosti

BANjALUKA - Desnica je jedan od književnika kojeg tek odnedavno kod nas otkrivaju. To se odnosi i na srpske i na hrvatske čitaoce, prosvjetne procjenjivače kad je u pitanju lektira, i političare koji nisu načisto s ovim piscem koji je rođen kao Srbin, a čiji je umjetnički identitet mnogo složeniji od puke krštenice.

Kazao je ovo za “Glas Srpske” književnik Ranko Risojević o velikom stvaraocu Vladanu Desnici koji je rođen prije 115 godina.

Naglasio je da je Desnica u vrijeme kada je ispisivao i objavljivao svoja izuzetna djela, zbog političkog stava da srpski pisci u Hrvatskoj treba da se drže Hrvatske i da pripadaju njenoj književnosti, istovremeno to prihvatao i odbijao.

- Polemisao je više puta s hrvatskim književnicima, recimo s Gustavom Krklecom, ali kada je trebalo da se njegovi romani vrednuju na pravi način, to je izostajalo na obje strane. Da ne govorim o devastaciji groblja gdje je bio sahranjen, a njegov grob prekopan. Dvori Stojana Jankovića rastureni, Islam Grčki sveden na ruševine. Danas tamo nema Srba, ali politički Hrvatska obnavlja uništeno, čak su organizovani “Dani Vladana Desnice” - ispričao je Risojević i dodao da za to vrijeme Srbija i Beograd jednako ćute o djelu ovog velikog pisca.

Istakao je da se Desnica stidljivo vraća u lektiru, ali djelom koje su visoko prevrednovali hrvatski pisci, poput Ivana Lovrenovića koji smatra da je Desničino “Zimsko ljetovanje” uz “Prokletu avliju” najbolje djelo nekadašnjeg srpskohrvatskog jezika.

- Saglasan sam da je to veliki roman, ali jednako volim i “Proljeća Ivana Galeba”, knjigu koju je Desnica pisao 20 godina stvorivši  djelo kakvo do njega, a to je 1957. godina, nije postojalo u našoj književnosti. Da bi se pristupilo njemu, potrebno je znati da je Desnica bio veliki znalac estetike, naročito Benedeta Kročea, da se i sam bavio muzikom, pa je i komponovao neka djela koja su tek nedavno otkrivena i javno izvedena u Zagrebu - objasnio je Risojević i dodao da je Desnica bio bliže da studira muziku nego da se bavi književnošću, ali se za muziku opredijelila njegova sestra i on je odustao.

Ispričao je da je Desnica kao osamnaestogodišnjak komponovao svoje prvo muzičko djelo.

- Otuda je i njegov junak Ivan Galeb, muzičar, violinista koga će nesrećni slučaj spriječiti da napreduje u karijeri, ali u zrelim godinama u kojima je to već kasno. Upravo na tome se komponuje i pripovjedačeva priča koja ide tada modernim postupkom unutrašnjeg monologa. Kao mlad, Desničin junak mašta o književnom djelu koje nema priču, koje je potpuno slobodno od starih obrazaca. Mnogo je prekrasnih stranica u ovom romanu - naveo je Risojević.

Istakao je da je značajno znati da u vrijeme čvrste komunističke ruke i u književnosti, Đilasove i tadašnjih kulturnih komesara, Desnica piše roman “Zimsko ljetovanje”, o izbjeglicama iz Zadra u brdima kojima vladaju četnici.

- Te izbjeglice iz Zadra su italijanske nacionalnosti, žitelji Zadra, koji su pobjegli od bjesomučnog bombardovanja Engleza, grada u kome su većina stanovništva Italijani koji će direktno iz ovog izbjeglištva krenuti u izbjeglištvo iz koga se neće vratiti. Bilo je to prvo etničko čišćenje. Kada opisuje četničko veselje i pijanku, Desnica je najbolji nastavljač velikog Matavulja. Kako je tada počelo etničko čišćenje, ono će se nastaviti sve do naših dana, samo što će izbjeglice postati potomci tih četnika sa brda - zaključio je Risojević i dodao da to može da opiše samo izuzetno nadaren pisac kakav je Desnica svakako bio.

Kula Stojana Jankovića

Risojević je istakao da je Desnica povezan sa Jankovićima po ženskoj liniji.

- Mnogo je mjesta u “Proljećima Ivana Galeba” u kojima se opisuje kuća u kojoj je odrastao glavni junak, ali to je, u stvari, kuća koju je pamtio Desnica i kao takvu je uveo u literaturu, da se zapamti. Danas je obnovljena kula Stojana Jankovića i tu se održavaju neke svečanosti posvećene Desnici. Ima u tome jezive sličnosti sa Nikolom Teslom i Smiljanom. Sam Desnica je bio intelektualac kome nije bio blizak folklor, njegova su djela univerzalna, pa će se kao takva vratiti tamo gdje je prirodno da i budu - rekao je Risojević.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana