Predrag Bojinović, književnik: Malo je srećnih vremena  u našim istorijama

Ilijana Božić
Predrag Bojinović, književnik: Malo je srećnih vremena  u našim istorijama

BANjALUKA - Skloni smo da ono što nam se desilo u prošlosti, bližoj ili daljoj, zaboravljamo ili oblikujemo onako kako nam odgovara, ili da jednostavno odsanjamo i pretvorimo u legende koje se prepričavaju.

Rekao je to za "Glas Srpske" književnik Predrag Bojinović govoreći o knjizi "23 o snovima i legendama", koja je predstavljena u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske. 

Kako je kazao, u ovom romanu postoje 23 priče, a radnja je vremenski definisana na posljednje dvije decenije naše bivše države. 

- Roman se ne trudi da ispravlja i dokazuje, nego da kroz priču jednog dječaka, poslije tinejdžera i na kraju mladog čovjeka opiše to vrijeme na što realističniji način, ne dajući konačni sud, nego ga prepuštajući čitaocu - objasnio je Bojinović.

Naglasio je da su snovi i legende važan dio  identiteta, jer nas to oblikuje, gradi karaktere i govori o nama ko smo i šta smo. Kako je kazao, otuda i onaj hvatač snova na zadnjoj korici romana koji je tu postavljen da sve te snove i legende uhvati i da im ne dozvoli da nestanu, nego da ostanu tu negdje među nama. Knjiga dočarava iskustvo sazrijevanja i odrastanja u jednom drugačijem vremenu, a kako je pisac objasnio, to je tehnološki potpuno drugačije vrijeme. 

- Imam običaj reći da su ljudi uvijek isti, da se samo mijenjaju tehnologije. Ipak, nema sumnje da nas tehnologije ipak mijenjaju, utiču na nas karakterno i emotivno. To vrijeme o kojem govori roman je takođe vrijeme velikog tehnološkog iskoraka, mijenjanja starog novim, te nerazumijevanja među generacijima - rekao je on.

Istakao je da je danas teško zamisliti te blagodati koje je donio vinil, ili kasete, audio ili video. 

- Ali idemo dalje, samo naprijed. Tako i moji junaci idu dalje, ne mare za radio-zvijezde, oni su zagledani u nove tehnologije i dostignuća. Tako je i danas. Mladi ljudi ne znaju, i ne moraju da znaju kako je tada bilo teško doći do nove ploče, knjige, filma danas kada je sve na izvolite -dodao je on.

Kako je kazao, vjerovatno je za današnju mladu osobu zanimljivo da to sazna, da pročita, ali da je u suštini to ista borba sa stasavanjem u svijet odraslih u koji svi tako rado hrle, a poslije se kaju ili sa nostalgijom gledaju na to vrijeme svog odrastanja. Dodao je i to da je važno kroz književnost govoriti o odrastanju.

- Odrasli smo uz Branka Ćopića i Marka Tvena, ali nisu oni pisali samo o odrastanju i mladima, kroz njihove pripovijesti sjajno možete da osjetite i duh tog vremena. Nešto slično se dešava i u ovom romanu, sa jednom razlikom da junaci romana odrastaju, prožive malo duži vremenski period, mijenjaju se. Istovremeno, sa progresivnim kretanjem junaka romana, država u kojoj oni žive degradira - ispričao je Bojinović.

Budući da roman govori o ljudima jedne države koje više nema, pisac je objasnio da se u prvom dijelu romana kaže kako je to bilo jeretičko vrijeme, kada su ljudi bili srećni, ili su bar mislili da su srećni. 

- Jeretička vremena su rijetka. Malo je srećnih vremena u našim istorijama. Mnogi su skloni da misle o tim vremenima kao srećnim, sa nostalgijom. Ima tu mnogo istine. Ipak, nije ni tada bilo sve idealno. Više volim da govorim o nasljeđu, o onome što je iza tog vremena ostalo, onima koji su preostali, a to je neuporedivo sa današnjim vremenima - objasnio je on.

Dodao je da smo tada imali Nobelovu nagradu u književnosti, i mnoge druge, te da je književnost, uopšte umjetnost, bila sjajna. 

Bojinovićevi romani su nagrađivani, a svi su različiti po mnogo čemu. Tako, recimo, "Žaoka" govori o ljudima daleko odavde, osobama koje su na neki perfidan način uticale na sve nas. "Tajkun" je priča o nama ovdje i sada, dok je "Teodor" istorijski roman. 

MUZIKA 

Predrag Bojinović je istakao da je roman "23 o snovima i legendama"  mali omaž jednom vremenu, prijateljima i gradu u kojem je rođen i odrastao. 

- Današnja muzika, čini mi se, nema snagu i kreaciju kao ona nekad. Moram da priznam da je ne razumijem u potpunosti. Ako govorimo o alternativnoj muzici danas, mnogo je više bijesa ili ezoterije u njoj, što je vjerovatno posljedica vremena i tehnologije danas - rekao je on i dodao da zbog toga više sluša klasičnu, odnosno baroknu muziku i džez. 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana