Radmila Karlaš, književnica, o novoj knjizi “Ej, drugovi jel' vam žao”: Ljubav prevazilazi prostor i vrijeme
BANjALUKA - Knjiga je omaž prošlom vremenu i bivšoj zemlji, Jugoslaviji. Radnja se odvija u Sarajevu, jer je priča romana tamo i započela, u jednom akcijaškom periodu. Sarajevo je ujedno bilo Jugoslavija u malom.
Rekla je to za “Glas Srpske” književnica Radmila Karlaš govoreći o novoj knjizi “Ej, drugovi jel' vam žao” koja je objavljena u izdanju “Grafida” iz Banjaluke. Pomenuta knjiga večeras od 19 časova biće promovisana u Ruskom centru u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske.
Kako je kazala želja joj je bila da u romanesknoj formi prosječnom čitaocu pokuša da predoči uzroke raspada bivše zemlje.
- O posljedicama znamo dovoljno, ali o uzrocima, u moru revizionizama, istorijskih “fakata” nastalih preko noći, zna se nedovoljno. U tu svrhu, bilo je neophodno proučiti relevantne istorijske podatke, iščitati mnogo knjiga o drugovima koji su stvarali bivšu Jugoslaviju, bez emocija, naučnički - objasnila je ona.
Istakla je da je prije rata u Zagrebu diplomirala na temu “Sociologija jugoslovenske društveno-ekonomske krize” te da je kada su preovladale tragične okolnosti raspada zemlje, htjela više da sazna o uzrocima njenog raspada.
- Nikada nisam bila partijaš, ni onda, ni poslije i moja stremljenja bila su usmjerena isključivo na znanje. Knjiga jeste zahtjevna, od čitaoca traži elementarno znanje ili u najmanju ruku želi da ga podstakne da sam istražuje i sazna. I da se pritom rukovodi uporedivim saznanjima. Takođe, nedopustivo je da se antifašisti koji su se časno borili protiv okupatora i kolaboracionista u Drugom svjetskom ratu pretvaraju u “zle momke” - ispričala je Karlaševa.
Naglasila je da pritom misli na partizane, jer kako kaže apatrčici ili omasovljeni komunisti nakon onog rata su druga priča.
- Osim nabrojanog, roman opisuje Sarajevo kroz različite istorijske periode, njegove kulturno-istorijske spomenike koji sežu dalje u prošlost. I tu je priča o sarajevskoj Hagadi, plod moje mašte, ali utemeljena na njenom stvarnom putovanju od Španije, preko Otomanskog carstva do Sarajeva. Kenan, koji priča petnaestogodišnjoj Iris sve priče u pauzama radne akcije, čaroban je pripovjedač. Tako ona saznaje i ko je Tekla, dok je on vodi kroz malu pravoslavnu crkvicu na Baščaršiji. Kod nas ljudi prvenstveno znaju za Teklu kao ime picerije - rekla je ona.
Istakla je da je ljubav njenih junaka Iris i Kenana neuništiva, čak i kada jedno od njih dvoje nestane u fizičkom smislu.
- Ljubav nadilazi prostor i vrijeme. Takođe, ljubav prema ljudima, raznolikostima, podrazumijeva čovjeka otvorenog srca i oslobođenog od straha. Ljubav ne podnosi zastrašivanje, laži, prijetnje, ucjene. Ne podnosi zatvorenost. Ljubav oslobađa. Ali ako niste radili na sebi, ako niste sami od sebe slobodni kako možete da volite. U ropstvu svakako ne - poručila je Karlaševa.
Mladima
Radmila Karlaš je kazala da bi mlade generacije trebalo da saznaju što više o prošloj državi i životu u njoj, jer ništa ne počinje od nas.
- Ni Jugoslavija nije bila oduvijek. I ona je nastala na nečemu, poslije nečega. Kako kažem u romanu, drugovi su na ovom prostoru nešto zatekli. Nisam pristalica teorije zavjere, želim da pokušam da predočim kad su stvari pošle po zlu. Nije niko došao, sve je bilo tu. Radujem se svakom mladom čovjeku koji nije “omeđen”, koji želi da zna, ali takvih je malo - kazala je Karlaševa i dodala da je eri interneta, njegovanju površnih znanja, ideologijama koje više manipulišu strahom, do što ujedinjuju, mladom čovjeku teško razlikovati bitno od nebitnog te da je stoga važno da ustraje, radi na sebi i da ima sopstveno, a ne tuđe mišljenje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
