Jezik umire kad govornika nestane

Kazao je to za “Glas Srpske” profesor Filološkog fakulteta u Banjaluci Dragomir Kozomara govoreći o stanju i položaju srpskog jezika danas, nakon što su nas napustili veliki lingvisti Milorad Telebak i Ivan Klajn, koji su, kako je naveo, bili sinonim za najaktivnije pregaoce na polju pravopisa srpskog jezika.

- U posljednjih trideset godina ostali smo bez većine naučnika kojima je pravopis srpskog jezika bio jedna od najvažnijih naučnih preokupacija. Otišli su i Mitar Pešikan, Pavle Ivić, Jovan Jerković, Milan Šipka i mnogi drugi. Ostala je ogromna praznina iza njih - rekao je Kozomara.

Naglasio je da su to bili naučnici svjetskog glasa, te da će biti teško nastaviti posao na tako uspješan način kao što su oni radili.

- Ipak, ne smijemo jadikovati, nego moramo dalje raditi na njegovanju srpskog jezika onako kako smo od njih učili - naveo je Kozomara.

Međutim, kako je Kozomara pojasnio, čuvanje i njegovanje srpskog jezika nije zadatak samo lingvista.

- Svi mi kao društvena cjelina moramo u tome imati učešća. Potrebno je da se položaj srpskog jezika preispita na svim nivoima obrazovanja. Kad odu iz srednje škole, naši budući studenti, mimo onih koji usko stručno izučavaju jezik, više se ne susreću sa učenjem srpskog jezika. S druge strane, bez obzira na to o kom studiju da se radi, obavezno se izučava makar jedan strani jezik. Tako dobijamo visokoobrazovane stručnjake koji imaju nedovoljan stepen pismenosti - objasnio je Kozomara i dodao da se na nekim nastavničkim fakultetima uopšte ne uči srpski jezik.

Naglasio je da posebnu pažnju treba posvetiti jeziku medija, jer oni kao najmoćnije sredstvo za širenje pravilnog i lijepog jezika moraju biti uzor u tom poslu.

- Nažalost, pred poplavom različitih vrsta televizijskih kanala, danas smo, kako reče jedan naš lingvista, došli u situaciju da spikere biramo “odoka”, a ne “oduva” - ispričao je Kozomara.

Govoreći o ovoj temi, predsjednica Udruženja lektora Republike Srpske Aleksandra Savić je istakla da Telebaka i Klajna nismo dovoljno cijenili dok su bili živi.

- To je naša stara boljka, te se nadam da ih nećemo zaboraviti. Našem jeziku ništa ne nedostaje, ali društvu manjka osjećaja za pitanja jezika, kulture i književnosti, obrazovanja uopšte. Osjećam da smo dugo na prekretnici što se tiče jezičkih i obrazovnih politika i u Srpskoj i svugdje gdje se govori naš jezik - kazala je Savićeva za “Glas Srpske”.

Dodala je da je krajnje vrijeme da se posvetimo istinskim pitanjima borbe za jezik.

- Pri tom mislim na očuvanje našeg jezika i identiteta, reformu nastavnog plana i programa, uključivanje jezika u digitalnu sferu, te kreiranje ozbiljne i temeljne jezičke politike koja će podrazumijevati multidisciplinarni poduhvat. Kod ovakvih pitanja, volim da citiram Ranka Bugarskog koji kaže da jezik ne umire tako što ga njegovi govornici kvare, uništavaju ili pojednostavljuju nego kad tih govornika nestane - objasnila je Savićeva.

Ona je istakla da nije pesimistična kad su jezik i njegovo očuvanje u pitanju.

- No, ako stara pitanja ostanu i dalje otvorena, ako se budemo okretali oko istih zavrzlama, mi propuštamo čitav jedan netaknuti dio jezika i obrazovanja, izbjegavamo budućnost i opiremo se nužnim promjenama koje su zahvatile čitav svijet - navela je Savićeva.

Dodala je da je potrebno jednom zasvagda završiti diskusiju o temama koje su otvorene više od nekoliko decenija, priključiti se porodici evropskih jezika, bolje i čvršće organizovati institucije na periferiji i decentralizovati jezičku politiku, uvesti jezik na fakultete, pružiti podršku mladim ljudima i istraživati trenutno stanje, a ne o jeziku raspravljati samo posredno i na osnovu površnih argumenata.

Telebakovim stopama

Kozomara je istakao da je naš zadatak da pokušamo slijediti Milorada Telebaka, ali i da je gotovo nemoguće pronaći čovjeka u bilo kojoj sferi društvenih zanimanja koji za svoj posao ima toliko znanja, energije i volje koliko je imao pokojni profesor Telebak. S druge strane, Savićeva je kazala da postoji dosta istraživača, profesora srpskog jezika i književnosti, koji vole i njeguju svoj jezik, predstavljaju ga djeci u školi na kreativan, moderan način. Objasnila je da se obrazuje potpuno nova generacija lingvista pred kojom će biti novi zadatak, kako nadalje misliti, govoriti, istraživati jezik poštujući tradiciju i izdanke koje su nam ostavili naši veliki lingvisti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.