Istoričar Zoran Pejašinović o do sada nepoznatoj pripovijeci Petra Kočića: Snagom srpskog jezika sjeća na Zmijanje
BANjALUKA - Slikoviti opisi seoskog života i prirode Zmijanja uz živo i duhovito prodiranje u mentalitet krajiškog seljaka, te ljepota narodnog jezika krase do sada nepoznatu pripovijetku “Đe je mama?” Petra Kočića.
Djelo je prvi put objavljeno ove godine u izdanju Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, a čitaocima će biti predstavljeno u utorak u 13 časova na platou ispred NUBRS u okviru “Kočićevog zbora”. Radnja je smještena u ljetni dan na Zmijanju, Kočićevom rodnom mjestu. Priređivač knjige i istoričar Zoran Pejašinović, koji je napisao i predgovor, istakao je za “Glas Srpske” da je pripovijetka pronađena igrom slučaja u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu.
- Zabilježio ju je Vaso Glušac, koji je bio Kočićev prijatelj i saradnik. Njih dvojica su zajedno studirali u Beču, a tamo je ova pripovijetka i napisana. Nastala je na druženju naših studenata u Beču koji su se u tadašnjoj austrougarskoj prestonici okupljali oko udruženja “Zora” - ispričao je Pejašinović.
Istakao je da su se srpski studenti okupljali na sastancima “Zore”, te da je Vaso Glušac bio sekretar tog društva.
- “Zora” je bila i izdavač prve zbirke pripovjedaka Petra Kočića “S planine i ispod planine” 1903. godine. Na tim sastancima Kočić je imao naviku da svoje još nezavršene pripovijetke čita studentima, kolegama i prijateljima. Tako je na nekom od njih pročitao i pripovijetku “Đe je mama” - objasnio je Pejašinović i dodao da ju je tada zabilježio Vaso Glušac običnom grafitnom olovkom u jednom malom crnom notesu.
Kazao je da se tako i zaturila, a zašto nije nikad objavljena, vjerovatno nikad nećemo saznati.
- Glušac je taj notes ponio sa sobom i nakon šezdesetak godina predao ga je sa još mnogo spisa Arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu. Prije nekoliko godina pronašao sam svu tu građu i evo sad smo djelo objavili povodom “Kočićevog zbora” - rekao je Pejašinović.
Naglasio je da je pripovijetka “Đe je mama?” jedan kamičak koji upotpunjava mozaik Petra Kočića, te da je riječ o pravoj kočićevskoj pripovijeci, kako po motivima, tako i po jeziku.
- U njoj Kočić govori o svom zavičaju, spominjući čuvenu Kočićevu glavicu i Zmijanje. Ali prije svega, ona je kočićevska po jeziku. Čitajući ovo djelo čitamo prelijepi srpski jezik, Kočićev, sočan, narodni. U njoj su, naravno, prisutni i motivi sela - kazao je Pejašinović.
Dodao je da pripovijetka prikazuje petogodišnju djevojčicu Milicu koja traga za svojom majkom.
- To je sočna kočićevska pripovijetka, sa Zmijanjem u prvom planu. Ilustrovana je živopisnim akvarelima akademskog slikara Branka Jungića, koji je i sam po majci porijeklom od Kočića - naveo je Pejašinović.
Ovim djelom još jednom je potvrđena Kočićeva ljubav i povezanost sa Zmijanjem, koja ga je pratila od rođenja.
Izložba
Iz Narodne i univerzitetske biblioteke RS istakli su da će posjetioci na promociji pripovijetke “Đe je mama” Petra Kočića imati priliku da pogledaju i izložbu radova akademskog slikara Branka Jungića, koji je likovno obogatio knjigu.
- Izložbu čini 15 panoa koji predstavljaju Kočićevu priču na posebno dizajniran način i u formatu koji će biti dostupan ispred biblioteke - naveli su iz NUBRS.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
