Naplata dugova
Nakon mjeseci u kojima su referentne kamate isključivo išle naviše, a koje su u međuvremenu dostigle istorijsko visoki nivo, čelnici FED-a i ECB su na posljednjim zasjedanjima odlučili da dodatno ne zaoštravaju monetarnu politiku. Da li ovo znači da je inflacija pobijeđena ili je samo napravljen predah?
Da li su ovo čelnici centralnih banaka konačno postali svjesni da bi svako novo pooštrovanje monetarne politike gurnulo glavu davljenika, evropske ekonomije, definitivno pod vodu?! Ili se, možda, radi o političkoj odluci?
Godinama pojedini ekonomisti upozoravaju da će politika ECB gurnuti Evropu u duboku dubiozu, jer su uzroci krize bili daleko dublji. Kreatori monetarnih politika držali su nas u tami, svjesno ignorišući činjenicu da Evropa čami u ekonomskom padu. Sve je krenulo još 2008. godine, kada je Amerika bila pogođena velikom bankarskom krizom. Tada je sa obje strane Atlantika politički odgovor na lančanu reakciju izazvanu kolapsom američkih banaka bio sličan. Izvršen je najveći i najciničniji u istoriji prenos privatnih gubitaka iz knjiga kvazi-kriminalnih finansijera u knjige javnog duga, u kombinaciji sa fiskalnom štednjom da bi obuzdali rastući javni dug. Rezultat - ekonomska stagnacija. Ova bolest, liječena pogrešnim antibioticima, trajala je toliko dugo da je zatrovala čak i politiku u Evropi.
Onda je došla pandemija i enormno štampanje novca. Rat u Ukrajini i uvođenje sankcija Rusiji, odnosno sječa grane na kojoj se do tada sjedilo, samo je ubrzalo i do koske ogolilo mnogobrojne probleme koji su godinama gurani pod tepih. Lagodan život u međuvremenu je postao prava noćna mora, pogotovo za one koji su decenijama svoje blagostanje gradili na jeftinim ruskim energentima. Stoga i ne treba da čudi buđenje konzervativnih pokreta. Holandija, Švedska, Španija, Grčka, Slovačka samo su neke od zemalja u kojima je došlo do velikih političkih lomova. Posljednja istraživanja ukazuju na to da se ni njemačkom kancelaru Olafu Šolcu ne piše dobro, a pitanje je kakvu će sudbinu doživjeti i Emanuel Makron u Francuskoj, čija je pozicija na staklenim nogama. Prema istraživanju njemačkog list “Bild”, više od polovine anketiranih građana iskazalo je negativan stav prema Šolcu, odnosno njegovoj politici, tražeći da izbori budu održani tokom naredne godine.
U tom svjetlu možda treba posmatrati i odluku ECB-a, u kojoj sjede, kako neko jednom reče, finansijski diletanti. Radi se o politički motivisanoj odluci, jer se naredne godine održavaju mnogobrojni izbori pa i oni za Evropski parlament. Treba sačuvati fotelje. Da su vodili koliko-toliko razumnu politiku, sada ne bi bili zabrinuti za svoju političku budućnost. Ljudima je dosta da budu na tamnoj, a ne sunčanoj strani strani ulice.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
