Sirotinju nema ko da liječi

Nebojša Tomašević
Sirotinju nema ko da liječi

Vraćanje ljekara iz penzije kako bi pomogli kolegama u zdravstvenom sistemu i tako bar malo olakšali situaciju nastalu zbog nedostatka radne snage ukazuje u kakvom stanju se nalazi društvo u kojem bogati kupe kajmak, dok sirotinju neće imati ko da liječi.

Ovo stanje sigurno proizlazi iz niskih plata i loših uslova rada jer je na Zapadu, gdje nam mladi ljekari odlaze, za dobre stručnjake odriješena kesa, dok se kod nas mjesecima nateže o povećanju minimalne plate.

Najveću cijenu platiće upravo najsiromašniji jer oni nemaju novca da se liječe u privatnim klinikama pa im preostaje javni zdravstveni sistem, koji muku muči sa kadrom.

Ključni faktor koji radnike svih struka tjera da sreću potraže pod tuđim nebom svakako jesu niski prihodi, a u slučaju bijelih mantila to je i nedostatak poštovanja prema značaju njihovog posla. Statistika govori da Republiku Srpsku svake godine napušta sve više medicinskih radnika. Iako su finansijski razlozi uglavnom na prvom mjestu, istraživanja pokazuju da postoje i drugi faktori koji tjeraju zdravstvene radnike iz Srpske, što izaziva zabrinutost građana koji razmišljaju kako će ih i ko liječiti u budućnosti.

Pored finansijskih uslova, mnogi ljekari ističu da problem leži i u samom sistemu zdravstva u Srpskoj, koji ne može adekvatno da odgovori izazovima zdravstvene zaštite i ne može se uporediti sa sistemima u zemljama EU. Ovo je ključna hipoteza koja ukazuje na duboke strukturalne nedostatke u organizaciji zdravstvenog sistema.

Loše plate ljekara nisu samo pitanje finansijske stabilnosti pojedinca, već imaju dublje posljedice na cijeli sistem zdravstvene zaštite. Nedostatak adekvatne naknade demotiviše ljude da ostanu u profesiji, a oni koji odluče ostati često to rade pod pritiskom, nedostatkom resursa i preopterećenjem. Osim toga, postoji značajan disbalans u politici zapošljavanja i upisa u medicinske škole. Dok god se ne riješi ova neravnoteža između broja zaposlenih ljekara i potreba primarne zdravstvene zaštite, suočavamo se s nedostatkom kvalifikovanih medicinskih radnika. Bez adekvatnih mjera koje će adresirati osnovne probleme, rizikujemo da se odliv zdravstvenih radnika i dalje nastavi, što će imati ozbiljne posljedice.

Slično stanje odražava se i u drugim sektorima, gdje su radnici prinuđeni da ostanu aktivni i nakon penzije. Tako u ugostiteljstvu, često susrećemo konobare koji su već u penziji, a na građevinama vidimo ljude od 65 godina i starije, jer jednostavno moraju raditi - nemaju drugog izbora, posebno jer su penzije nedovoljne za dostojan život. Sve su to posljedice niskih plata i loših uslova rada. Male plate su ne samo uzrok finansijske nestabilnosti, već ograničavaju mogućnost penzionera da uživaju u zasluženom odmoru.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Građani taoci političara
Građani taoci političara
Lekcija institucijama BiH
Lekcija institucijama BiH
Čuvari fotelja
Čuvari fotelja
Kamen spoticanja
Kamen spoticanja
Promaja u Helezovoj glavi
Promaja u Helezovoj glavi
Bruka u Strazburu
Bruka u Strazburu
Suverenisti i globalisti
Sve po zakonu
Sve po zakonu
Pazite šta jedete
Pazite šta jedete
Preletači na rasprodaji
Preletači na rasprodaji
Na Balkanu ništa novo
Na Balkanu ništa novo
Kijevski zid
Kijevski zid
Skupe igrarije
Skupe igrarije
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana