Ko to nama sudi?

Mirjana Kusmuk

Čak i kada bi čovjek mogao popraviti neke sitnice - što je, međutim, ludo baljezganje - postigao bi u najboljem slučaju nešto za buduće procese, a sam sebi bi neizmjerno naškodio jer bi privukao pažnju sudskog osoblja, koje je vazda željno osvete. Samo ne treba izazivati pažnju! "Proces", Fanc Kafka

Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) pozvao je ponovo, po treći put, predsjednicu Suda BiH Meddžidu Kreso da podnese izvještaj o radu te institucije na sjednici u ponedjeljak, 23. septembra.

Kreso je pred VSTS-om prvi put pozvana u maju da zbog loših rezultata rada Suda BiH podnese izvještaj, ali se ni tada, ni kasnije, nije odazvala pozivu. Otišla je na dugo, tromjesečno bolovanje.

Rad Suda analiziran je na vanrednoj sjednici VSTS-a krajem aprila kada je zaključeno da Kreso treba da obrazloži izvještaj.

Barašin, Perić, Novković.....

Iako podaci o radu Suda BiH u 2012. godini nisu objavljeni, podaci sa polugodišta prošle godine kažu da je u tom sudu 4.176 neriješenih predmeta, od kojih neki datiraju iz 2004. i 2005. godine. Ono što je posebno indikativno jeste da se predmeti nisu rješavali po redoslijedu, nego izvlačili po potrebi.

Dok je predmete slagao u ladicama, Sud BiH trošio je milione KM, što iz budžeta, što iz donacija. Sud BiH je u 2011. godini potrošio 12,11 miliona KM. Pravosudne institucije na nivou BiH u 2012. potrošile su ukupno 37,44 miliona, a apsolutni rekorder opet je bio Sud BiH.

Prema podacima iz izvještaja o izvršenju budžeta BiH za prošlu godinu, Sud BiH je najviše trošio na plate i naknade. Sudije su na plate potrošile cijelih 8,95 miliona KM, a među njima, i sudija Kreso.

U prvih šest mjeseci ove godine Sud BiH povećao je troškove za oko 700.000 KM i potrošio rekordnih sedam miliona. Rast troškova, naravno, nije pratio povećan tempo rada sudija.

I dok javnost s pravom traži objašnjenja, Meddžida Kreso se umjesto pred VSTS-om proteklih mjeseci uglavnom pojavljivala u "svojim" medijima, žaleći se da je "progonjena zvijer", te da je poziv za podnošenje izvještaja o radu Suda BiH, pritisak na sud.

Potom je, po starom oprobanom scenariju, krenula u akciju rušenja predsjednika VSTS-a. Prvi čin je počeo, a zove se "medijska priprema uklanjanja".

A kako izgleda taj scenario?

Meddžida Kreso se, po provjerenim informacijama, 3. marta 2011. godine u hotelu "Evropa" u Sarajevu srela sa tadašnjim urednikom emisije "60 minuta" Bakirom Hadžiomerovićem i dogovorila o scenariju medijskog rušenja tada aktuelnog glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milorada Barašina.

Izvori potpuno informisani o razlozima "targetiranja" Barašina tvrde da se na medijski odstrel tužioca, Kreso odlučila nakon što je odbio da joj ustupi bazu podataka Tužilaštva o predmetima ratnih zločina.

U prvoj idućoj emisiji "60 minuta" tužilac Barašin dobio je specijalni tretman. I tako do kraja.....do uklanjanja sa scene.

Slično je Meddžida Kreso "rušila" još jednog sudiju iz RS - Branka Perića. Mediji bliski sudiji Kreso otvorili su njegov navodni dosije i predano radili na kompromitaciji neposlušnog sudije. Kao i svima, koji dolaze iz RS, i sudiji Periću su izvukli izmišljeno nategnutu vezu sa nekim počiniocima ratnih zločina.

Nekoliko puta Meddžida je tražila od VSTS-a i disciplinskog tužioca sankcionisanje sudije Perića zbog njegovih javnih istupa u kojim kritikuje anomalije i Suda i njegovog predsjednika.

Naročito je sudiju Kreso naljutio sudija Perić kada je ruglu izvrgao njenu i tužbu još 40 sudija upućenu Sudu BiH zbog neisplaćene razlike regresa. U procesu "kadija te tuži, kadija ti sudi", Sud BiH presudio je u korist svojih uposlenika, a predsjednik Suda je na ovoj razlici u isplati regresa inkasirala cijelih 1.332 KM.

Kreso do danas nije uspjela da disciplinuje neposlušnog sudiju Perića, kao ni da ga "odstreli", a već je otvorila novi medijski front protiv predsjednika VSTS-a Milorada Novkovića.

U medijski odstrel krenula je preko svoje privatne novinarke, urednice "Dana", Dženane Karup Druško. Ovaj "nezavisni" magazin, kao i dnevni list "Oslobođenje" (oba u vlasništvu sarajevskog biznismena Muje Selimovića) svoju "nezavisnost" grade na istom tumačenju političkih i personalnih odnosa u BiH, kao i ono krilo SDA koje predvodi Bakir Izetbegović. Da li je isto toliko, kao i njeni mediji, od političkih uticaja "nezavisna" predsjednica Suda BiH, pitanje je na koje nije teško dati tačan odgovor.

Ko sudiju smije da pita?

Ali nije Novković Meddžidin bijes izazvao samo zato što je VSTS tražio da položi račune o (ne)radu Suda BiH, nego i zato što je na sjednici Nadzornog odbora za kontrolu rada na predmetima ratnih zločina po državnoj Strategiji tražio da se primjenjuje zakon blaži za počinioce kako to nalaže presuda iz Strazbura u "predmetu Maktouf i Damjanović protiv BiH".

Evropski sud za ljudska prava u julu je jednoglasno donio presudu na osnovu žalbenih navoda o postupku pred Sudom BiH protiv Maktoufa i Damjanovića koji su se žalili kako je u njihovom slučaju retroaktivno primijenjen Krivični zakon BiH iz 2003. godine koji je stroži u odnosu na Krivični zakon SFRJ iz 1976. godine koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja krivičnih djela.

Poslije ove presude sve osobe kojima je pred Sudom BiH primjenom Krivičnog zakona iz 2003. suđeno za ratne zločine, mogu ići u reviziju presuda. I svi imaju pravo na materijalnu odštetu.

Poslije presude Suda u Strazburu, Meddžida Kreso ne samo da nije podnijela ostavku kao glavni zagovornik retroaktivne primjene zakona, nego i dalje insistira na primjeni istog zakona, što ne čini štetu samo optuženima, nego i budžetu BiH u kojem će poslije žalbi, revizija i odšteta ostati još jedna velika "rupa".

Izvori bliski pravosudnim institucijama svjedoče da je Kreso na istoj sjednici NO, na kojoj se naljutila na Novkovića, direktoru Centra za istraživanje ratnih zločina RS Miloradu Kojiću, koji je takođe tražio da se presuđuje po odluci iz Strazbura, poručila: Ko je taj mali? Šta on priča, kada ništa ne zna.

Zbog istog stava stradale su i neke sudije Suda BiH. Meddžida Kreso je zbog toga po hitnom postupku iz Krivičnog odjeljenja Suda BiH izbacila sudije Ranka Debeveca i Medihu Pašić i prebacila ih u Parnično odjeljenje u kojem nikada nisu radili.

Zastupnici stava o neophodnosti primjene odluke Suda u Strazburu ističu da se tim samo traži jednakost svih građana BiH pred zakonom, što je cilj i državne Strategije o suđenjima za ratne zločine, koju je usvojio Savjet ministara BiH.

I dok struka traži da se zakon i presuda iz Strazbura poštuju, Savjet ministara i dalje ćuti pred nezakonitim ponašanjem predsjednice Suda BiH. Ćuti i njegovo nadzorno tijelo. Ne oglašava se javno ni VSTS.

Sudije Suda BiH i njegova predsjednica su izvan zakona, jer, kako tvrde u VSTS-u, Zakonom o Sudu BiH nije definisano da VSTS ocjenjuje njihov rad. Tako je Sud BiH postao privatno preduzeće sudije Kreso.

Nju, recimo, niko ne smije da pita:

- Ko je i zašto promijenio sudsko vijeće koje je odlučivalo o ekstradiciji Glavaša?

- Zašto se protivi osnivanju Apelacionog suda BiH u Banjaluci, ako toliko voli jedinstvenu BiH? Da li je grad Banjaluka u toj BiH?

- Koliko ima sudija srpske nacionalnosti u Sudu BiH, koji žive izvan Sarajeva?

- Da li je logično da iz oba entiteta bude biran približno isti broj sudija?

Mnogo je razloga za razrješenje sudije Kreso sa najviše pravosudne funkcije u zemlji bilo i prije ovih posljednjih.

Nije li na audio zapisu u Tužilaštvu BiH snimljena izjava bivše predsjednice Ustavnog suda BiH Hatidže Hadžiosmanović Mahić koja svjedoči kako je jedno "ugledno lice" iz pravosuđa BiH došlo u njenu kuću 18. juna 2008. godine i vršilo pritisak da "predmet Alijagići" odmah bude uzet u rad?

To "lice" - Meddžida Kreso, poslije razgovora uslikalo je mobilnim telefonom u kućnoj haljini da bi je ucjenjivalo.

- Nisam strašljiva, ali sam se sablaznula od tako sofisticiranog kriminalnog programa. Teško mi je vjerovati da se to lice odlučilo na ovakav korak iz milošte prema Alijagićima, kao i to da je samostalni strijelac. Salih Alijagić izjavio je da je siguran u naređenje njegovih mecena i prijatelja koji su mu pomogli da poslije mog odlaska u penziju 19. avgusta 2008. godine njegov predmet bude odmah preko reda riješen. Ko je takvu naredbu Ustavnom sudu BiH izdao, nije mi poznato - svjedoči sudija Hadžiosmanović Mahić.

Nije li sudija Kreso godinama opstruisala potpisivanje Protokola o saradnji u predmetima ratnih zločina između Srbije, Hrvatske i BiH, ističući da "ustupanje predmeta znači odricanje od suvereniteta BiH"? Nije li time pokazala da je izašla iz okvira struke i stavila se u službu politike na štetu i žrtava, i pravde, i prava?

Nije li se sudija Kreso u jednom intervjuu od 14. maja 2010. usprotivila tome da Ejupu Ganiću ili bilo kome drugom odgovornom licu za ratne zločine bude suđeno izvan BiH i obećala: "Ejupu Ganiću se mora suditi u BiH"? I šta bi od obećanja do danas?

Ali Meddžidu Kreso niko ne smije da pita ništa. Ona je postala "simbol" nezavisnosti od odgovornosti u BiH.

 

Kome treba VSTS?

Zato će biti zanimljivo vidjeti šta će se desiti ako se Kreso u ponedjeljak, po treći put, ne pojavi pred VSTS-om?

Poslije toga moraće neko da postavi pitanje da li takva institucija, kao što je VSTS, treba nekome u ovoj zemlji?

Kako će članovi VSTS-a iz RS: Milorad Novković, Obren Bužanin, Svetlana Brković, Mirsada Hadžić i Jovan Čizmović opravdati komoditet i nerad pred javnošću RS?

Biće zanimljivo vidjeti kako će VSTS, na čijem čelu je Milorad Novković, ako predsjednica Suda BiH ne podnese izvještaj, sačiniti izvještaj o radu kompletnog pravosuđa BiH?

Biće zanimljivo vidjeti kako će VSTS, na čijem čelu je Novković, opravdati izuzetno veliki utrošak sredstava i zanemarljivo mali broj riješenih predmeta u Sudu BiH?

I šta je uopšte do sada VSTS, na čijem čelu je Milorad Novković, uradio na analizi rada Suda BiH?

Pa, NIŠTA.

Zato sudija Kreso i jeste ponovo digla pripremnu medijsku artiljeriju na Novkovića. Cilj je jedan: da tako i ostane! Barem još dvije i po godine, do isteka njenog mandata.

mirjanakusmuk.blogspot.com

 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana