Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se širom svijeta: Pisana riječ čovjeku uvijek utjeha i pouka

Ilijana Božić
Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se širom svijeta: Pisana riječ čovjeku uvijek utjeha i pouka

BANjALUKA - “Sve knjige na svijetu trebalo bi da budu knjige utjehe, toliko ima nesretnih na zemlji” riječi su srpskog pjesnika Jovana Dučića o knjigama, tim čarobnicama čije su stranice oplemenile svijet i mnogo puta pomogle čovjeku u nevolji pruživši mu utjehu i pouku.

Danas se širom svijeta obilježava svjetski dan knjige i autorskih prava. UN-ova organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNESKO, obilježava ovaj dan uz pomoć brojnih izdavača, knjižara i profesora s ciljem da ljude, a naročito mlade podstakne na čitanje.

Kada govorimo o Svjetskom danu knjige važno je spomenuti i neke od najnovijih, a jednu od njih objavilo je Udruženje lektora Republike Srpske u susret Dana grada Banjaluke, koji je obilježen juče. U pitanju je knjiga “Priča o princezi Banjaluci”, rađena u saradnji sa Udruženjem Poljaka Banjaluka.

- Riječ je o staroj poljskoj pjesmi iz 17. vijeka, a u predgovoru možete naći opis istorijskih, kulturnih i književnih veza Poljaka i Srba. Najzanimljiviji detalj ove pjesme jeste činjenica da je ona nazvana po gradu na Vrbasu - saopšteno je iz Udruženja lektora RS.

Knjiga je besplatna i svi ljubitelji književnosti mogu je pronaći u Udruženju lektora RS.  

Knjižara “Kultura” je i ove godine priredila popuste na brojna izdanja i pozvala čitaoce da danas pregledaju rafove ispunjene djelima svjetske i srpske književnosti.

Današnji praznik kojim se slavi knjiga simboličan je datum u svjetskoj književnosti jer su na današnji dan prije 405 godina svijet i književnost napustili Viljem Šekspir i Migel de Servantes.

“Izrazi svoju bol riječju! Bol koja ne govori, guši puno srce dok ne pukne” riječi su engleskog pjesnika i dramskog pisca Viljema Šekspira koji je svijetu podario “Romea i Juliju”, vanvremensku priču o ljubavi. Podario nam je Šekspir Romea i Juliju koji okruženi svakodnevicom kojom vlada mržnja  tragično stradaju. Oni su mladi koji se suprotstavljaju starima, tek rođena ljubav u njima suprotstavlja se mržnji koju starije generacije nastoje da im ostave u amanet. Iako je prošlo 405 godina od Šekspirove smrti i danas se vode iste borbe, ali kao što kaže Šekspirov Romeo “S ljubavnim svijetlim krilima sam li oborio ove zidove, jer kamene granice ne mogu izdržati ljubav”, ljubav je ipak iznad svega.

Život je udesio onako kako samo on zna i umije da na isti dan književnost napuste dva velikana Šekspir i Servantes. Španski pripovjedač Migel de Servantes ostavio nam je “Don Kihota”, koja je postala najprevođenija knjiga poslije “Biblije”. U Španiji su na mnogim mjestima ovjekovječeni njegovi  neponovljivi junaci. Ovim romanom Servantes je dao oštru kritiku crkve i inkvizicije, ali i tadašnjeg španskog društva. Roman žustro kritikuje podjelu na stare i nove hrišćane, običaje i ljudske naravi. Pored toga kroz parodiju je kritikovao viteške i pastoralne romane. U doba u kojem je živio Servantes ovakvi stavovi koje je iznio u “Don Kihotu” mogli su da koštaju života  i slobode, pa je jedini način da ih izrazi bio da ih kazuje kroz usta mentalno poremećenih književnih junaka.

Na današnji dan važno je prisjetiti se i književnice Šarlot Bronte koja je rođena 21. aprila prije 205. godina. Ova engleska književnica, jedna od sestara Bronte, napisala je roman “Džejn Ejr”, koji je u doba kada je izašao predstavljao radikalno djelo jer se temelji na pretpostavci da žene imaju složen unutrašnji život , kao i muškarci, te da nisu površna bića čija je glavna karakteristika fizički izgled i ljepota. U knjizi je prikazan život Džejn Ejr, od njenog djetinjstva pa do zaljubljenosti u svog gospodara. To je važno napomenuti, jer se do tada razvoj ličnosti i identiteta istraživao kroz muške likove, jer se u to doba smatralo da žene nemaju jednaku intelektualnu dubinu. 

Pored ovih pisaca čije su godišnjice obilježile april, treba spomenuti da se ove godine, u februaru, navršilo 180 godina od rođenja srpskog pjesnika Laze Kostića, te da je Italija obilježila 700 godina od smrti Dantea Aligijerija. 

U knjigama je zapisana istorija nastanka svijeta, njima su zabilježene najljepše ljubavi i osjećanja, njima su stvarani preokreti i upućivane kritike vlastima i lošim navikama. Stoga nam ne preostaje ništa drugo nego da čitamo.

Misli

Aleksa Šantić je stihovima kazao: “Volim knjigu: knjiga uči da prihvati bratac brata. Volim knjigu, jer proklinje izdajicu svoga jata”,  a poznata je i misao Miroslava Krleže “Kad se pale knjige, onda po pravilu pucaju i ljudske kosti”.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana