Sjećanje na veliku svjetsku književnicu Perl Bak: Duhove Istoka pretočila u najljepša djela

Iako je većini čitalaca ova američka književnica poznata po djelu “Veliki talas” koje smo čitali kao sastavni dio lektire u osnovnoj školi, neka od njenih najznačajnijih knjiga, u kojima možemo čitati o mudrosti, životnim vrijednostima i naučiti mnogo su “Dobra zemlja”, “Mati”, “Paviljon žena”, “Duga ljubav” i druge.

Perl Bak je za knjigu “Dobra zemlja” koja je objavljena 1931. godine nagrađena Pulicerovom nagradom, a riječ je o djelu koje je prvi dio trilogije koja se nastavlja romanima “Sinovi” i “Rastureni dom”. Ovom trilogijom Perl Bak je na živopisan način, zanimljivim pripovijedanjem opisala dugu i uzbudljivu priču o jednoj kineskoj porodici, o očevom sticanju i rasipanju sinova. Ova epopeja počela je bijedom i bolnim rastankom od ognjišta, a završena pogubnim iskušenjima prepunog, bogatog doma koji se rasipa i koji je izgubio kompas. Perl Bak je ovdje naglasila važnost zemlje, kao posjeda koji će pružiti život ni iz čega, zemlje koju ne treba prodavati jer kad ništa ne vrijedi ona je najvrednije što imamo.

Nemoguće je govoriti o Perl Bak, a ne reći nešto više o knjizi “Mati” koja čitaoca podsjeti kolika je uloga majke u životu čovjeka i na šta je sve majka spremna za svoju djecu. Ovaj roman je objavljen 1933. godine, a govori o siromašnoj ženi koja živi u dalekom kineskom selu. Ta žena ima malo radosti, a mnogo nevolja. Ona se bori kako da vaspita svoju djecu ali i kako da ih nahrani. Opterećuje je i njeno tradicionalno vaspitanje koje se sudara s idealima komunističke ere, dok ona pokušava da pronađe ravnotežu i sačuva djecu.

Jedna od najljepših knjiga Perl Bak je “Paviljon žena”, koja je objavljena 1946. godine. Kroz ovaj roman autorka je prikazala zrelu ženu koja zna šta želi, pokazala je svu njenu mudrost, a u pozadini i društvene norme u Kini. Međutim, ona je ovdje progovorila o filosofiji života, o ljubavi i o religiji. Pasus koji otkriva ljepotu ovog djela glasi “Ali otkud je žena mogla znati da je voće zabranjeno?, pitala je gospa Vu. To joj je došapnuo jedan zao duh, u obličju zmije, rekao je Andre. Zašto baš njoj, a ne čovjeku?, glasilo je njeno pitanje. Zato što je znao da su joj duh i srce upravljeni na produženje života, a ne na čovjeka. Duh i srce čovjeka bili su upravljeni na njega samog. Odajući se snu da su vrt i žena njegov posjed, on je bio srećan. Zašto bi još padao u iskušenje? Imao je sve. Ali se žena uvijek mogla dovesti u iskušenje pomišlju na bolji vrt, na širi prostor, na povećanje njihovog posjeda, zato što je znala da će iz njenog tijela ponići mnoga druga bića, te je snovala i kovala zavjere u svom srcu. Žena nije mislila na sebe, nego na one koje će stvoriti.”

Perl Bak prva je Amerikanka koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost. Iz prethodih riječi o njenim romanima primjetno je da piše o Kini i životu u toj državi. Taj istočnjački duh utkala u najljepša djela. Njeni roditelji bili su misionari pa je veliki dio djetinjstva i života provela u Kini. Prvo je naučila kineski jezik pa engleski. Pisala je romane, pripovijetke i priče za djecu. Na polju književnosti pojavila se romanom “Istočni vjetar, zapadni vjetar” 1929. godine. Napisala je i biografije svojih roditelja “Izgnanstvo” i “Ratoborni anđeo”. Značajna su i njena djela trilogija “Zmajevo sjeme” iz 1942, u kojima govori o kinesko-japanskom ratu i njegovim posljedicama na porodicu Ling Tana. Njen posljednji roman “Vječno čudo” otkriven je u rukopisu 2013. godine. Imala je i kinesko ime koje je glasilo Sai Zhenzhu.

Zanimljivosti

Život Perl Bak nije bio ništa manje uzbudljiv od njenih romana. U Kini je provela više od 40 godina i pored čestog progona stranaca, zbog čega je njena porodica bila prinuđena da bježi i da se skriva. Tamo se i udala za Džona Losinga Baka, profesora Univerziteta na kojem je i sama predavala. Većinu vremena provodila je brinući se o mentalno zaostaloj kćerki i iznemoglim roditeljima. Nakon pobjede komunista u Kini, zahladili su odnosi s Amerikom pa je slavnoj književnici bilo zabranjeno da uđe u zemlju Kinu u kojoj je postala pisac i u kojoj su grobovi njenih roditelja. Više nikad nije uspjela da dobije dozvolu da posjeti Kinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.