Besjedom Dejana Aleksića svečano otvoren "Glasov" Sajam knjige u Banjaluci

Milanka Mitrić
Foto: V. Tripić

BANjALUKA - Tradicionalna manifestacija posvećena književnosti, čitaocima i pisanoj riječi, 27. Sajam knjige u organizaciji "Glasa Srpske" večeras je svečano otvoren u Sportskom centru "Borik", besjedom višestruko nagrađivanog književnika Dejana Aleksića.

Aleksić se osvrnuo na moderne tehnologije, komociju čitanja koju čitaoci danas imaju, na opstanak i očuvanje knjiga danas i na samog čitaoca, u centru svega.

- Čitalac, sa svim svojim čitalačkim odlikama, ne nastaje sam po sebi, njega proizvodi književnost. On se izgrađuje, stiče i neguje. Što su bolji književnost i njen plasman u sferi javnog kulturnog života, imamo i kvalitetnije čitaoce. Činjenica da je danas, upravo zbog tehnološkog progresa u sferi štamparstva, relativno jednostavno i ne tako skupo objaviti knjigu objašnjava paradoks po kojem broj pisaca raste na štetu broja čitalaca. Otuda i promocije visoke književnosti, recimo odličnih pesničkih knjiga, često izgledaju kao okupljanja članova malih opskurnih kultova, dok predstavljanja pojedinih ostvarenja lake literature, koja po pravilu podilazi sumnjivim i skučenim čitalačkim vidicima, liče na zborišta naivnih pučkih veselosti - naveo je on.

Kako je rekao, svetkovine knjiga, poput sajmova, mjesto su gdje uvijek iznova valja govoriti o problemima koji se tiču književnosti i čitalaca.

- Šta smo učinili s čitaocem? Naročito s onim kom ova aktivnost nije samo način da lepo utroši svoje vreme - a tog vremena, kao što znamo, malo ko danas ima u suvišku. Čitanje je jedan od svakako najefikasnijih načina za razvoj sopstvene kritičke, misaone i analitičke individualnosti. Valja misliti o jačanju vidljivosti literature koja traži upravo takvog čitaoca, spremnog na unutrašnji transformativni dijalog, na promenu čiji nastanak inicira isključivo dobra književnost - objasnio je on i naveo da se dobar čitalac neće formirati sam od sebe, te da je za to potreban i podsticajan kulturni ambijent, promotivno orjentisan ka valjanim estetskim sadržajima.

On ističe da ne treba zanemariti ono što doba modernih tehnologija nudi za književnost, ali da bi odricanje i zanemarivanje knjige u njenom izvornom obliku bila retrogradan civilizacijski postupak, jer, ipak, osjećaj sigurnosti koji čitalac ima pri fizičkom kontaktu s knjigom u ruci je neuporediv.

- Sačuvajmo knjigu za čitaoca, jer nam je potreban. Knjiga je posrednik do boljih verzija nas samih. Sačuvajmo i čitaoca za knjigu, jer nam je potrebna. Dobar čitalac je najbolji svedok naše stvarnosti. Sačuvajmo i ovakve praznike knjige, male svetionike na rubovima smisla za koji nam se ponekad čini da je predaleko. Dakle: neka bude svetlo, neka bude knjiga - zaključio je on.

Pomoćnik ministra za kulturu Tanja Đaković čestitala je svima koji su učestvovali u organizacijom sajma, istakavši značaj postojanja ovakvih i sličnih smotri.

- Cilj ministarstva je da se knjizi i izdavačima vrati dignitet koji zaslužuje - dodala da podizanje čitalačke kulture ne zavisi samo od izdavača i čitalaca, već i institucija, te da je glavni zadatak svih nas da očuvamo knjigu, jezik i pismo.

Savjetnica za medije gradonačelnika Banjaluke Tanja Vukomanović na otvaranju smotre kazala je da je grad Banjaluka ponosan što je domaćin jednog ovakvog kulturnog događaja koji je namijenjen za sve generacije.

 - Grad je ponosan na ovakve manifestacije. Nijedno vrijeme čitaoce nije udaljilo od knjige, pa neće ni ovo - kazala je ona i pozvala građane da posjete ovogodišnje izdanje Sajma knjige.

Na programu sutra

11 časova - Panel diskusija "Ćirilica u izdavaštvu"

12   časova - promocija knjige "Didaktičke vježbe", u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo

13  časova  - promocija izdanja Udruženja književnika Republike Srpske

Sajam knjige biće otvoren do 12. septembra, a radno vrijeme je od 10 do 21 čas.

Plan prijavljenih promocija na 27. Sajmu knjige od 6-12.9. 2022. godine

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Galerija
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana