Zbirka Milke Kolundžić promovisana u Banjaluci: “Kamenite priče” koje miluju dušu

Milanka Mitrić
Zbirka Milke Kolundžić promovisana u Banjaluci: “Kamenite priče” koje miluju dušu
Zbirka Milke Kolundžić promovisana u Banjaluci: “Kamenite priče” koje miluju dušu

Banjaluka - “Bile su nezaposlene domaćice. Nikome na pamet padalo nije da na domaćinstvo sa nebrojenim ektima obradive i obrađivane zemlje, registrovano kao poljoprivredno dobro, prijavi njih kao radnice. Glave porodica bile su jednoglasne - mi smo familija, neće meni žena/kćer/snaja biti radnica.”

Ovako počinje priča “Sirena”, autorke Milke Kolundžić, koja je prošlogodišnja pobjednica na konkursu “Priče iz komšiluka”. Priča “Sirena” je dio zbirke priča koju je Kolundžićeva predstavila u Banjaluci.

Promocija zbirke “Kamenite priče” održana je u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske.

O djelu su, osim autorke, govorili novinar Siniša Stanić i izdavač Boris Maksimović iz izdavačke kuće “Imprimatur”.

Njena pobjednička priča se dopala ljudima, zbog stila, zbog pregršti riječi koje su korištene, a koje su karakteristične za područje gdje je nastala. Riječi na slikovit način prebacuju čitaoca u neko drugo vrijeme i drugačiji svijet.

- To su riječi koje miluju dušu čitaocima i bude čežnju za nekim drugim vremenima. Čitajući priče, one nas teleportuju u Benkovac, kao da tamo sve vidite, mirise, ukuse, kamene predjele - rekao je Stanić.

Kolundžićeva je pričala o procesu nastanka i stvaranja zbirke i priča koje su inspirisane životom Dalmacije.

- Moj tata se bavio porodičnim stablom, genealogijom i u svojim istraživanjima došao je do nekakvog Jefte Mimića, koji se prije sedam koljena kao ratnik na konju doselio u Dalmaciju. Svi ti podaci koje je on prikupio u ratu su izgubljeni. Kada smo došlu u Banjaluku on i ja smo pokušali po njegovom sjećanju što više toga da zapišemo i tako su nastale prve priče - rekla je Kolundžićeva.

Zbirka “Kamenite priče” je sastavljena iz 28 priča, o sudbinama žena u Dalmaciji, zabilježenim crticama iz života, koje su karakteristične zbog dijalekata i snažne izražajnosti i slikovitosti.

- Tata je bio dio one generacije gdje su se u krug, stalno, pričale iste priče - ti mu kažeš neko ime prije četiri koljena i on zna gdje je bio, šta je radio, kime se oženio. Tako su zapisivane crtice o svakom od njih. Priče su kasnije nastajale nakon ponovnih odlazaka u “ljutu”, kamenitu Dalmaciju - navela je Kolundžićeva.

Izdavač Boris Maksimović objasnio je kako ga je sama pobjednička priča zaista oduševila na prvo čitanje.

- Na konkursu je bilo mnogo priča koje su mi se svidjele, ali nijedna nije bila baš kao ova. Kasnije sam shvatio da ona nije autor samo jedne dobre priče nego da već ima materijal za cijelu knjigu. Njene priče su maksimalno isklesane i izbrušene, ne treba ništa niti izbacivati niti dodavati, kod Milke je svaka riječ na svom mjestu. Takva odgovornost prema pisanju je rijetka - kazao je Maksimović.

Riječ izdavača

- Oduševljen sam što smo izdali knjigu koja govori o Dalmaciji, na jedan lijep, ozbiljan i izbrušen način, te priče su tako zrele i pošteno napisane. O tim temama se danas i ne priča. Priča se jednom godišnje, u avgustu i to je to. Definitivno, treba nam više ovakvih knjiga - naglasio je Maksimović.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana