Intervju: Metju Rajkroft, ambasador Velike Britanije u
Glas Srpske
Intervju: Metju Rajkroft, ambasador Velike Britanije u
Poziv za ukidanje Republike Srpske poziv je za promjenu Dejtonskog sporazuma, a za to nema dvotrećinske većine u Parlamentarnoj skupštini BiH, znači, neće se desiti...
AMBASADOR Velike Britanije u BiH Metju Rajkroft ocijenio je "da u BiH vlada veoma loša politička atmosfera i da je prethodna godina bila razočaravajuća, jer nije bilo napretka ni na jednoj od ključnih reformi koje su potrebne da bi se BiH približila Evropi".
- Što se tiče Evropske unije, mi nećemo promijeniti mišljenje da je BiH zemlja koja zaslužuje da bude u porodici evropskih država. Želimo BiH koja će napredovati, međutim, svaki korak naprijed ka Evropi ima određene uslove - rekao je Rajkroft u intervjuu "Glasu Srpske".
? Reforma policije jedan je od uslova za ulazak BiH u Evropu. Kako ga ispuniti, s obzirom na nepomirljive stavove političkih lidera iz Srpske i Federacije BiH, jer jedni zahtijevaju opstanak policije Srpske, a drugi traže njeno ukidanje?
- To je zapravo pitanje za lidere ove zemlje, oni su se obavezali da će postići dogovor koji će zadovoljiti sva tri principa Evropske unije, od kojih je jedan da sva zakonodavna i budžetska ovlašćenja treba da budu na jednoj adresi, odnosno na nivou BiH. Struktura buduće policije je ključna, a ime policije je manje važno. Zapravo se sve svodi na to šta se misli pod tim kad se kaže policija Republike Srpske.
Odgovornost je na domaćim političarima da odblokiraju taj proces. Ako mi iz međunarodne zajednice možemo u tom smislu da pomognemo, onda ćemo to i učiniti. Ukoliko se ne postigne dogovor o ovom reformskom procesu, neće biti potpisan ni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a bez toga se ne može ući u EU, tako da će biti zamrznut put BiH u Evropu, što znači da će sve one koristi koje bi BiH imala od ulaska u EU biti odgođene: zapošljavanje, investicije, fondovi za infrastrukturu i obrazovanje...
? U BiH se ne nazire ni dogovor o reformi Ustava? Politički lideri koji učestvuju u pregovorima se zaklinju u konsenzus, a stavovi im nikad nisu bili udaljeniji. Kako nastaviti pregovore s obzirom na tvrdi stav Harisa Silajdžića da neće pristati ni na redukovano entitetsko glasanje koje obezbjeđuje ravnopravnost Srba u Parlamentarnoj skupštini BiH?
- Polazna tačka za promjenu Ustava BiH je Dejtonski sporazum. To je ono na šta su se 1995. godine svi obavezali, a ključni dio mirovnog sporazuma propisuje način na koji se Ustav može promijeniti, a to je dvotrećinska većina u Parlamentarnoj skupštini BiH. Koji god dogovor obezbijedi većinu, to je u redu. Trenutno ne postoji takav dogovor ni oko entitetskog glasanja, ni njegovog redukovanja.
? Lider SNSD-a Milorad Dodik poručio je da svako nametnuto rješenje ustavnih promjena Srpska neće razmatrati već odbiti. Da li to znači da postoji mogućnost nametanja rješenja?
- Ne. Ustav nije nešto što će nametati međunarodna zajednica. Ono što se nadam da će se desiti je susret političkih lidera krajem ove sedmice, na kome će zajedno odlučiti na koji način reformisati Ustav BiH.
Rekao sam već da je Dejtonski sporazum polazna tačka, ali od njegovog potpisivanja prošlo je dvanaest godina i puno toga se promijenilo. Ostatak svijeta se kreće naprijed i BiH mora napredovati, a to znači da mora obaviti i neke promjene Ustava BiH.
? Sarajevski političari sve manje skrivaju ambicije za ukidanje Republike Srpske. Koliko su u tom svjetlu mogući bilo kakvi pregovori?
- Poziv za ukidanje Republike Srpske je poziv za promjenu Dejtona, a za to nema dvotrećinske većine u Parlamentu BiH. Znači, neće se desiti!
? Kako gledate na Dodikov prijedlog ustavnih promjena koji predviđa federalizaciju BiH?
- O svim velikim najavama i promjenama Ustava treba da se raspravlja u drugoj fazi ustavnih promjena. Bilo koji prijedlog koji će se staviti na sto mora imati široku podršku unutar BiH da bi uopšte mogao da bude usvojen.
Što se tiče tog konkretnog prijedloga, potrebno je više detalja. Pretpostavljam da sve zavisi od toga šta se konkretno misli pod pojmom federalizacije. Vrlo često to znači da određena federalna jedinica ima pravo da se otcijepi, a mislim da za to neće nikad biti saglasnosti u BiH.
? Kako komentarišete sve učestalije zahtjeve iz Sarajeva za izdvajanje Srebrenice iz ustavnopravnog poretka Republike Srpske? Da li pozivi na jednostrano mijenjanje Dejtonskog sporazuma predstavljaju ozbiljan rizik za mir i stabilnost?
- Oni koji pozivaju na poseban status Srebrenice izvan nadležnosti Republike Srpske, u stvari, pozivaju na promjenu Dejtonskog ustava, a moram ponoviti, da se ni to ne može desiti bez dvotrećinske većine u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Bilo bi mnogo bolje da se ljudi koji žive u Srebrenici koncentrišu na praktična pitanja koja im mogu poboljšati život u toj opštini kao što su prosperitet, zapošljavanje, obrazovanje ili bezbjednost. Sve to nema ništa sa njihovim ustavnim statusom.
? Zbog čega međunarodna zajednica toleriše antidejtonske izjave Harisa Silajdžića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i lidera Stranke za BiH, poput one koju je dao u Londonu "da je Republika Srpska genocidna tvorevina" i njegovo, svjesno, zlonamjerno tumačenje presude Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore?
- Mislim da je važno držati se presude Međunarodnog suda pravde u Hagu, jer je to najviši sud te vrste u svijetu. Nema tijela koje može interpretirati presudu niti ima potrebe da se to čini. Samo se treba pročitati šta tačno piše u presudi po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore. Presuda spominje određene grupacije i dijelove koji uključuju Vojsku Republike Srpske i MUP Srpske. Međutim, presuda nije rekla da je Republika Srpska kriva za genocid.
? Miroslav Lajčak će 2. jula preuzeti funkciju visokog predstavnika u BiH od Kristijana Švarc-Šilinga. Šta će to značiti za BiH, očekujete li drugačiji pristup u rješavanju problema u BiH, s obzirom na to da je slovački diplomata već najavio da se "neće ustezati u korišćenju bonskih ovlašćenja"?
- Svaki visoki predstavnik drugačije radi svoj posao. Lajčak će posao u BiH preuzeti sa puno iskustva iz ovog regiona. On vrlo dobro razumije ključna pitanja u ovoj zemlji. Kao što je sam rekao, neće se ustezati da koristi bonska ovlašćenja. Mislim da niko od dosadašnjih visokih predstavnika nije došao u BiH želeći da ih iskoristi. Siguran sam da će ih Lajčak upotrijebiti samo ako bude morao da bi osigurao sprovođenje Dejtonskog sporazuma.
? Američki predsjednik Džordž Buš u Albaniji i Bugarskoj najjasnije do sada je rekao da je sudbina Kosmeta nezavisnost. Da li takav scenario za južnu srbijansku pokrajinu, koji bi bio presedan u međunarodnom pravu, može da ima uticaja i na BiH, ali i druge zemlje u regionu?
- Ne. Ne vidim nikakvu povezanost između BiH i Kosmeta. To je specifičan slučaj i upravo je zbog toga trajao proces oko njegovog konačnog statusa. Zato je Marti Ahtisari i napisao svoj plan, koji mi podržavamo. U Ujedinjenim nacijama se trenutno vode aktivni pregovori i nadam se da će oni dovesti do rezolucije UN za Kosmet, ali kakvi god bili rezultati te rezolucije, neće se moći povlačiti nikakve paralele.
Razgovarala Maja RADETIĆ
PRIVATIZACIJA
? Od dolaska na vlast premijera Milorada Dodika u Srpskoj se bilježe pozitivni trendovi u ekonomiji. Svjedoci smo uspješnih privatizacija: Naftne industrije, "Telekoma Srpske", Termoelektrane u Gacku... Da li je Srpska time pokazala da je efikasniji i bolji entitet u BiH ?
- Mislim da ovo pokazuje da se Republika Srpska približava Federaciji BiH, jer je nekoliko godina unazad Federacija BiH bilježila bolje indekse razvoja.
Vlada Milorada Dodika je pokazala da se privatizacija može sprovesti vrlo brzo i efikasno u Republici Srpskoj. To nije slučaj u Federaciji BiH, koja je decentralizovana, sa mnogo ovlašćenja na nivou kantona. Ne vidim potrebu za takmičenje između entiteta. Jaka Republika Srpska, sa jakom ekonomijom može biti dobra za BiH i za region.
DIPLOME
? Predstavnički dom Parlamenta BiH konačno je usvojio Okvirni zakon o visokom obrazovanju u BiH...
- To je vrlo dobro i mora se pohvaliti, jer je vrlo malo dobrih rezultata u posljednje vrijeme u BiH. Ovaj zakon znači da će BiH biti u stanju da sprovede obaveze iz Bolonjskog procesa, a bh. studentima će diplome biti priznate i izvan BiH. Zakon o visokom obrazovanju u BiH bio je prioritet naše vlade još od predsjedavanja Velike Britanije Evropskoj uniji, prije dvije godine.
