Crkni magarče..... kad si magarac

Crkni magarče..... kad si magarac
Mirjana Kusmuk
16.08.2014 08:08

Jednog ljeta pohrlile crne limuzine put Žabljaka čim je Milo Đukanović obznanio da će na toj planini provesti godišnji odmor.

 U limuzinama što poltroni, što tajkuni. I taman što su okupirali planinu, u novinama Đukanović se ukazao uslikan na budvanskoj rivi. Nasmješen, dotjeran (što bi moderne žene rekle: Smrdi na pare) uživao je u odmoru. Crne limuzine istoga časa stuštile su se sa Žabljaka put primorja. Njihovi vlasnici naprasno su odustali od namjere da odmor provedu šetajući po šumama i gorama.

Nema odmora....

Novine su ovih dana pisale o tome kako su svi kapaciteti hotela Jezero na Borskom jezeru popunjeni nakon što je Aleksandar Vučić obznanio da će dva i po dana godišnjeg odmora provesti na toj sirotinjskoj destinaciji, poznatoj jedino po nesrećama rudara. Vučić je poručio da je tu odluku donio iz patriotskih razloga (po ugledu na Angelu Merkel), jer "dok je kriza novac ne želi da troši van Srbije".

Odmah su se oglasili iz borskog hotela "Jezero" navodeći da je poslije vijesti  da će premijer Srbije jedan od narednih vikenda provesti kod njih došlo do rasprodaje svih raspoloživih kreveta.

 - Tog dana kada je vest objavljena, telefoni su zvonili non-stop. Javljali su se ljudi sa svih strana da pitaju da li ima slobodnih mesta u hotelu, ali zanimalo ih je i kada dolazi premijer. Raspitivali su se i da li će i premijer, kao i oni, ručati u hotelskom restoranu. Neke je zanimalo da li će bazen biti zatvoren kada ga bude premijer koristio i da li će moći da se kupaju sa njim, rekli su u hotelu Jezero.     

A onda je došlo do obrta. Vučić nije promjenio destinaciju kao  Đukanović. On je jednostavno obznanio naciji da zbog velikih obaveza odustaje i od vikenda na Borskom jezeru i da uopšte neće ići na godišnji odmor.

U iščekivanju otkazivanja rezervacija klijentele, što poltrona, što biznismena koji su nagrnuli na odmor u sirotinjski Bor, u Srbiji je započeo pravi stranački rat o tome ko gdje odmara ovoga ljeta, praćen parolom: "Nema odmora, dok traje obnova". 

Iako je Srbija nekoliko godina daleko od predizborne kampanje, stranačka bitka traje kao da su izbori sutra. Lider razorenog opozicionog DS-a Bojan Pajtić našao se na "stubu srama" zbog toga što je ljetovao u Rovinju, a ne na Srebrenom ili Borskom jezeru. Preplanuli Pajtić odmah po povratku u otadžbinu održao je hitan pres na kom je rekao da je tačno da je bio u Rovinju, ali kod prijatelja (što treba da znači da nije platio smještaj). Rekao je i to da su mediji otvorili tu priču, jer je ona uvod u obračun Vučića sa predsjednikom Srbije koji je sa suprugom državnim avionom otputovao na odmor u Tursku.

Poslije ovog ludila i prizemnih PR manipulacija, nekako mi drag dodje Čeda Jovanović koji je odmarao na Mikonosu. Fotke sa Mikonosa, barem one što su osvanule po novinama, nisu mu loše. Pa neka košta šta košta! Ako ništa  dobra su reklama za tu grčku destinaciju, "odredište bogatih i onih koji se tako osjećaju". A Čeda je vazda furao džetseterske fore i fazone, srebrene kartice i Don Perinjon. Mikonos je zato logičan izbor.

I dok je Čeda ostao dosljedan sebi i svom životnom stilu, populističko ludilo u Srbiji ne popušta. Najnovija patriotsko-državna strategija nalaže da  političarima nije dozvoljeno ni ono što većini gradjana Srbije, ali i bezimenih vladinih činovinka jeste, a to je ljetovanja u Paraliji, na Halkidikiju ili Krfu. Džaba i to što je ljetovanje u Grčkoj ove godine jeftinije  za oko 30 odsto u odnosu na prethodne godine.

Pare na čekanju

Za razliku od Srbije kod nas, iako je u jeku predizborna kampanja, sve je mnogo drugačije.  Ni oni koji su trebali da otkažu ljetovanja, jer imaju da obave mnogo važnog posla u interesu gradjana, nisu ni pomislili da to urade. Da li ove vrele dane provode na Mikonosu, Rodosu, Rovilju, Lošinju ili Baošiću to se nikog ne tiče.

Više od 22.000 činovnika, koliko ih prima plate u administraciji BiH, nije odstalo od kolektivnog avgustovskog godišnjeg odmora, niti ga prolongiralo za septembar ili oktobar, iako meteorolozi najavljuju dugo toplo ljeto i kupanje do novembra.

Tako će zahvaljujući "feragosti" (ital. naziv za opšti odlazak na godišnje odmore) u institutucijama BiH, u poplavama raskućeni ljudi, uništena privreda i infrastruktura morati da sačekaju još koji mjesec da do njih stigne novac doniran na konferenciji u Briselu.

Gotovo jedan mjesec nakon donatorske konferencije na kojoj je BiH dobila 139,77 miliona evra donacije i kredite vrijedne 670,7 miliona evra,  novac još nije dostupan. Na raznim nivoima vlasti formirane su komisije, odbori i radna tijela zadužena za nadzor nad prikupljanjem i trošenjem novca i utvrđivanje kriterijuma za njegovu raspodjelu i tu je sve stalo. 

Protekle sedmice nije se sastala ni Interresorna radna grupa Savjeta ministara BiH za poplave, koja je trebalo da utvrdi kriterijume na osnovu kojih će donirani novac biti podijeljen izmedju RS, FBiH i distrikta Brčko. Zbog kolektivnog godišnjeg odmora nije bilo kvoruma potrebnog za održavanje sjednice.

Tako su milioni pomoći prikupljeni na donatorskoj konferenciji u Briselu još uvijek u sefovima. Medjunarodna zajednica koja se u postratnim godinama mnogo puta "opekla", kada su u pitanju donacije, jer je novac od njih završio u nekretninama i džepovima političara, ovoga puta ne odustaje i insistira na strogoj kontroli utroška sredstava samo kroz konkretne projekte. 

Logična i pravedna odluka, ako se zna da je veći dio doniranog novca od 14 do 20 milijardi maraka pristiglih nakon rata u BiH bestraga nestao. U nekoliko navrata parlament BiH formirao je Komisije koje su pokušavale da utvrde gdje, ali bez rezultata. Iznesene su jedino procjene da je između šest i osam milijardi maraka završilo u privatnim džepovima.

Posao posljednje u nizu Komisija za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava pristiglih u BiH nakon 1995. godine trebalo je da bude završen do juna ove godine, a da li je ili ne, nije poznato. Poznato je jedino da niko do danas nije odgovarao za pljačkanje vlastitog naroda. Moguće da se čeka završetak najvećeg investicionog projekta - kraj izgradnje državnog zatvora. Ako do tada krivično dijelo ne zastari.

Prije ove posljednje Komisije, bila je još jedna koja se bavila istom temom bez rezultata. Formirana je 2003. i nekoliko godina kasnije ćutke  ugašena. Ta Komisija utvrdila je da je "ispario" i najveći dio od 700 miliona KM donacija samo za obnovu Srebrenice. Objavili su i to da su sredstva za obnovu kuća završavala u privatnim fondovima, te da je  bilo i malverzacija prilikom izgradnje Memorijalnog centra u Potočarima. 

Kao što nikada nije pokrenuta nijedna istraga, a ne daj bože podignuta optužnica protiv onih što su pokrali milijarde maraka donatorskog novca, tako do danas nije precizno utvrdjeno o kojem iznosu se tačno radi. Te podatke nemaju ni donatori, a ni vlasti BiH. A kako vrijeme prolazi dokazi nestaju.  

U jednoj studiji iz 2000. godine procjenjeno je da je u pet posljeratnih godina u BiH ukupna suma donacija po raznim osnovama bila između 46 i 53 milijarde dolara. Kako je više od 95 odsto tog novca otišao za obnovu Federacije, još jedna komisija prije mnogo godina, federalna, utvrdila je da je pronevjereno oko dvije i po milijarde maraka. Dokumenti do kojih je došla ta Komisija jednostavno su nestali iz fioka  federalnog Parlamenta. Da li su kao stari papir isječeni ili namjenski uklonjeni ni to nije utvrdjeno.

I sada kako poslije svega vjerovati da će novac namjenjen stradalima u poplavama u maju i ponovo u avgustu, stići do onih kojima je i potreban i upućen?

Zato Brisel za 800 miliona evra sa donatorske konferencije, bez obzira što se većina odnosi na kredite, čeka konkretne projekte kako bi se novac mogao koristiti. A projekata nema, pa nema.

Državna birokratija ne žuri, jer budžet se dovoljno puni da plate ne kasne, mobilni telefoni su plaćeni, odvojeni život se uredno isplaćuje, pa regresi, dnevnice, topli obrok..... 

I dok naši činovnici mirne savjesti odmaraju, oni u Italiji u prvoj antikorupcijskoj školi u Firenci ovih dana uče kako je i birokratska neefikasnost i endemsko nepoštovanje pravila oblik korupcije koji može biti štetan koliko i podmićivanje, jer pogađa ekonomiju i smanjuje povjerenje u institucije. Predavači ih uče da nepoštovanje radnih obaveza takođe spada u ovaj veoma široki koncept korupcije.

Tako je u redovnim prilikama i redovnim radnim obavezama. A da li se pod definicijom širokog koncepta korupcije posmatra odlazak na feragostu poslije katastrofalnih prirodnih nepogoda koje su teško oštetile i ljude i privredu nije poznato. Ali neosporno je da se takav odnos prema interesu onih koji te plaćaju da radiš u njihovom interesu, zove bahatost i čist  bezobrazluk.

Tako se izmedju tromog Brisela i ljudi stradalih u poplavama ispriječila  vojska državnih činovnika, koja niti ima odgovornosti, niti empatije prema stadanjima, potrebama i patnjama male raje.  Jer, feragosta je! A onda će kampanja.

A ti crkni magarče dok trava naraste... kad si magarac!

 

Kolumne Komentar dana

© Glas Srpske 2012 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica