Kako je u ratnom vihoru organizovan prvi "Izbor 10 najboljih sportista Srpske"

Ova akcija utemeljena je 1955. godine i jedna je od najstarijih ove vrste na prostoru bivše Jugoslavije, ali i Balkana. Za to vrijeme na "Glasovim" listama našlo se ime 401 sportiste, koji su svojim rezultatima i dostignućima zaslužili da budu među odabranima.

U prvih 37. izbora od 1955. do 1991. birani su najbolji sportisti Bosanske Krajine. Čast da prvi postane najbolji sportista u izboru "Glasa" pripala je gimnastičaru Mirku Petričeviću, koji je postao laureat 1955. godine, a posljednji 37. najbolji sportista u izboru najboljih za 1991. godinu bio je rukometaš Goran Stupar.

Od 1992. godine pa sve do danas održava se "Izbor 10 najboljih sportista Republike Srpske". Iako je od tog prvog izbora, koji je održan 8. januara 1993. u prepunoj koncertnoj dvorani Doma kulture (današnji Banski dvor) prošlo više od 30 i po godina sjećanja ne blijede, pogotovo onih koji su bili direktni akteri tog događaja kojim je počela da se piše nova stranica sportske istorije, ne samo "Glasa" već i Republike Srpske.

Čast da ponese epitet prvog najboljeg sportiste Republike Srpske pripala je karatisti tadašnjeg "Rade Ličine" Miroljubu Kremenoviću, dok je u neposrednoj organizaciji same manifestacije učestvovao dugogodišnji novinar i urednik brojnih rubrika Darko Grabovac, koji je u "Glasu Srpske" od 1992. godine.

- Bila su to veoma teška, ratna vremena. Banjaluka je bila gotovo stalno u mraku, redukcije električne energije su bile višednevne. Na snazi je bio policijski sat, većina muške populacije bila je na ratištu, pogibija i smrt postali su dio svakodnevnog života svih građana Srpske - započeo je priču Kremenović.

Iako sportista, koji je samo nekoliko mjeseci ranije branio boje reprezentacije Jugoslavije na Svjetskom prvenstvu u španskoj Malagi, Kremenović je bio raspoređen u rezervnom sastavu policije.

- Imao sam možda pomalo i sreće da sam se tih dana kada se trebala održati manifestacija nalazio baš u Banjaluci. Kada sam dobio poziv iz komande da idem na manifestaciju, jer sam se našao u užem izboru za najboljeg sportistu, nisam ni slutio da ću upravo ja biti izabran za prvog među jednakima. I da ću na neki način ostati upisan u istoriju sporta Republike Srpske - nastavio je Kremenović.

Grabovac je naglasio da su pripreme za manifestaciju, kojoj je rukovodstvo "Glasa" promijenilo ime u "Izbor 10 najboljih sportista Republike Srpske" trajale dugo i da tako nešto nije bilo jednostavno organizovati.

- Naravno da su najveći problem predstavljala upravo ratna dešavanja, jer je bilo veoma teško u isto vrijeme okupiti sportiste, sportske radnike, političare i sve druge na jednom mjestu, u Domu kulture. Za mene je to bilo nešto fascinantno, jer sam samo nekoliko mjeseci ranije došao u "Glas", kao saradnik u sportskoj rubrici. Naravno da mi je želja bila da se dokažem tako da sam se trudio da što više pomognem u organizaciji, koliko su mi naravno obaveze dozvoljavale, jer sam i sam bio mobilisan u Vojsci Republike Srpske - istakao je Grabovac.

Smatra da je tada samu završnu manifestaciju bilo daleko teže organizovati nego danas.

- Ne samo što je bjesnio rat, nego je cjelokupna tehnologija u prethodne tri decenije otišla mnogo naprijed.

Naime, tada si svaku pozivnicu morao ili lično da odneseš ili putem pošte da pošalješ, a sada je to mnogo brže i efikasnije. Da ne govorim o samoj tehničkoj organizaciji, od razglasa, TV prenosa... - nastavio je Grabovac.

Banjalučani, ali i svi oni pozvani na završnu manifestaciju, jedva su čekali da se pojave u Domu kulture da bar na tren zaborave na sve strahote i ratna dešavanja oko njih.

-  Od tog izbora sam na svaki naredni redovno dolazio i velikom broju bio u neposrednoj organizaciji, ali čini mi se da nikada kao tada Dom kulture nije bio pun. Naprosto, ni igla nije mogla da stane. Kao da smo svi, koji smo bili prisutni, znali da se na tom mjestu i te večeri počinje pisati nova istorija sporta na ovom prostoru. Samo to blještavilo, svjetla pozornice ostavila su na mene utisak koji sigurno neću nikada zaboraviti - rekao je Grabovac.

Voditelji programa bili su Svjetlana Popović i proslavljeni novinar i komentator Milojko Pantić, koji je jugoslovensku javnost oduševljavao prenosima sa brojnih sportskih takmičenja.

- Sportisti su počeli da izlaze jedan po jedan od 10. ka prvom mjestu i stalno sam očekivao da se nađem među prozvanima. Međutim, nikako da jedno od dvoje voditelja pročita moje ime. Na trenutak sam pomislio i da se ne nalazim u odabranom društvu, da bi nedugo potom shvatio da sam ostao još samo ja čije ime nije pročitano i da je ostalo još samo to prvo mjesto. Kada sam konačno shvatio da ću biti izabran za najboljeg mojoj sreći nije bilo kraja. Kao da su u jednom trenutku zaboravljeni svi naporni sati treninga i odricanja, kao da je na trenutak zaboravljen rat i sve strahote, koje se oko mene dešavaju. Izašao sam na pozornicu i dobio priznanje iz ruku generala Živomira Ninkovića, koji je tada bio komandant Vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane Vojske Republike Srpske. Obratio sam se prisutnima i u nekoliko rečenica sam zahvalio svima koji su mi pomogli da se nađem na tom mjestu od porodice, trenera, kolega iz kluba, ali i komande rezervnog sastava policije. Iako je od tada prošlo stvarno mnogo vremena čini mi se da mi je to veče još uvijek pred očima i sigurno je to bio dan na koji ću biti ponosan do kraja svog života - istakao je Kremenović, koji je dodao je ponosan što se poslije njega na listi našlo mnogo karatista, a među njima je posljednji najbolji sportista Republike Srpske Pavle Dujaković, koji je bio laureat za 2022. godinu.

10 najboljih za 1992. godinu

1. Miroljub Kremenović (karate)

2. Draško Božić (sportsko pilotiranje)

3. Miloš Grujić (smučanje)

4. Goran Đukić (fudbal)

5. Mehmedalija Mulabdić (rukomet)

6. Tanasije Kuvalja (automobilizam)

7. Nikola Bojić (sportsko pilotiranje)

8. Dušica Stopajnik (košarka)

9. Dragan Vuković (košarka)

10. Željko Petrović (atletika)

Žiri

O prvom najboljem sportisti Republike Srpske odlučivao je žiri u kojem su bili brojni sportski radnici. Predsjednik je bio Sredoja Zekanović, a u žiriju su još bili: Nebojša Radmanović, Dragan Danelišen, Dragan Despotović, Miroslav Drndarević, Miodrag Živanović, Branko Lazarević, Ostoja Marjanović, Momo Poparić, Dušan Popović i Petar Crnadak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.