Koraci u stih po Šantićevoj stazi poezije

Manifestacija je zvanično otvorena u utorak uveče, kada je u Vladičanskom dvoru predstavljena knjige "Sunce ovog dana - pismo Andriću" uglednog i nagrađivanog književnika Vladimira Pištala. O knjizi su osim autora, govorili episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, književnik Dragan Marijanović.

Pištalo nije krio da mu je velika čast što otvara "Šantićeve večeri poezije" i napomenuo da su Šantići bili susjedi njegovog pradjeda. Podsjeća da je ovu knjigu pisao pet godina, a objavljena je ove godine, kada se slavi 125. godišnjica Andrićevog rođenja.

- Čini mi se da sam ovu knjigu pisao cijeli život. To je razgovor sa Andrićem. Pokušao sam da razumijem Andrića onako kako je on pokušao da razumije tolike ljude. On je uvijek nastojao da vidi nekoga iznutra kako vidi sam sebe. Nikad nije htio da primjenjuje svoja mjerila na čovjeka. To je bio jedan orguljaški um, a orgulje su cijeli orkestar - kaže Pištalo.

Dodaje da ni u domaćoj, ni u stranoj literaturi ne poznaje pisca koji je toliko razumijevao čovjeka.

- Živimo u vremenu koje je obilježeno manjkom empatije. Mislim da je u Andrićevom djelu osnovni most mogućnost empatije i mogućnost da čovjek razumije čovjeka - smatra Pištalo.

Manifestacija je zvanično počela prije promocije Pištalove knjige i obraćanjem ministra prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Maleševića koji je rekao da je veliki pjesnik zadužio srpsku književnost. Održan je i pomen na grobu Alekse Šantića na pravoslavnom groblju Bjelušine.

"Šantićeve večeri poezije" u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva (SPKD) "Prosvjeta" i SPKUD "Gusle" trajaće do 16. oktobra, a biće održano više programa u Mostaru i u Nevesinju.

Predsjednik mostarske "Prosvjete" Radivoje Krulj istakao je da je manifestacija ove godine zablistala kao nova zvijezda iz topline dalekog i boljeg, gotovo nestvarnog svijeta.

- Šantić je opet ujedinio ljude i institucije svih vjera i nacija. Ono što najčešće nazivamo ljudskošću, a zapravo je riječ o Božijoj ljubavi, nalaže nam da zahvalimo svim pregaocima koji su radili i koji rade na afirmaciji Mostara kroz ovu manifestaciju, koja će za dvije godine slaviti stotinu godina postojanja - rekao je Krulj.

Napomenuo je da su čitave generacije kulturnih radnika Mostara, vođene ljubavlju i poštovanjem prema Šantiću, ostavile su neizbrisive tragove i učinili da "Šantićeve večeri poezije" budu najstarija pjesnička manifestacija u regionu, a možda i šire.

Pjesnik

Aleksa Šantić rođen je u Mostaru 1868. u trgovačkoj porodici. Gotovo cijeli život proveo je u rodnom gradu. Bio je jedan od glavnih vođa kulturnog pokreta u Mostaru i borbe protiv austrougarske okupacije. Najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. vijeka. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, ali najveći uticaj na njegovo stvaranje imala je narodna književnost (narodna lirska pjesma - sevdalinka, balada, romansa i narodna epska pjesma).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.