Andrićevi eseji u novom svjetlu
Prijedor - Tribina pod nazivom "Besjeda o Andriću", na kojoj je prof. dr Jovan Delić održao predavanje posvećeno 125. godišnjici rođenja Ive Andrića, održana je u Gradskoj čitaonici u Prijedoru.
Delić, profesor beogradskog Filološkog fakulteta, istakao je da je ova godišnjica rođenja velikana književnosti i nobelovca prilika da se sagleda i njegov odnos prema Prvom svjetskom ratu.
- Gledano danas sa ove distance na Andrićevo delo, mi nemamo boljih eseja u srpskoj književnosti niti će ih uskoro biti od ona dva koje je on napisao, a to su "Njegoš kao tragičan junak kosovske misli" i "Razgovor sa Gojom", kao i esej "Mostovi" koji je temelj njegove ideje o mostovima i nekih njegovih čuvenih romana - rekao je Delić.
Dodao je da su Andrićevi romani svojom raznovrsnošću dostigli visok nivo koji pisci poslije njega teško mogu da dostignu.
- Niko nije napisao više dobrih pripovedaka kao Andrić. Sa koje god strane da priđete Andriću, očigledno je da je reč o vanserijskom daru, piscu i energiji. Posebno je značajan njegov odnos prema jeziku i prema svom narodu - kazao je Delić.
Istakao je da je Prvi svjetski rat jako uticao na formiranje Andrića kao pisca i od jednog angažovanog čovjeka nastala je dosta povučena ličnost.
Delić je napomenuo da je Andrić u Drugom svjetskom ratu dijelio sudbinu svoga naroda, što se i vidi u njegovim romanima, a prije svega u "Gospođici".
Andrićevo djelo se može podijeliti, kako po vremenskim intervalima, tako i po djelima, odnosno tematici književnog opusa. Najjednostavnija podjela bila bi na pjesnički mladalački period, zatim pripovjedački period u kom su nastale njegove najpoznatije pripovijetke, zatim na vrijeme pred i vrijeme Drugog svjetskog rata u kom nastaju njegovi romani ("Na Drini ćuprija", "Gospođica", "Travnička hronika") i esejistički radovi nastali poslije Drugog svjetskog rata. Ova gruba podjela karakteriše Andrića, mada isprepletenost njegovog cjelokupnog djela ne potvrđuje ovu podjelu.
Ova tribina uvod je u 45. književne susrete na Kozari, čiji je ovogodišnji laureat Milovan Danojlić. Centralni dio manifestacije i Poetski čas, uz učešće brojnih pjesnika, zakazan je za 16. septembar na Mrakovici.
Lirika
Ivo Andrić je u književnost ušao sa poezijom; prve pjesme objavio je kao sarajevski gimnazijalac u "Bosanskoj vili" 1911. godine. Pjesme u stihovima i u prozi narednih godina objavljivao je i u drugim časopisima ("Vihor", "Savremenik", "Književni jug", "Jugoslovenska žena").
Miloš Crnjanski u kritici njegove knjige "Eks Ponto" u časopisu "Književni jug" 1919. godine povezuje Andrića sa Puškinom, Pandurovićem, Kranjčevićem, Dučićem i Ćipikom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
