Šminkanje inflacije

Vladimir Đukanović, finansijski ekspert
Šminkanje inflacije

Ovih dana svedoci smo raznih mera protiv inflacije. U Srbiji je parizer postao simbol tih praznih priča, jer je Vlada obezbedila da nekoliko prehrambenih proizvoda pojeftini. Sve ove mere su populističke, i samo dodatno pogoršavaju situaciju jer odgađaju teške mere koje moramo preduzeti u borbi protiv ove pošasti.

Kao papagaj ponavljam da je inflacija kancer ekonomskog bića. Ona izjeda svaku ekonomsku poru, uništava investicionu klimu, i kao krajnji rezultat ima pad životnog standarda. Rešenje je već decenijama poznato, a to je povećanje referentnih kamatnih stopa.

Podizanjem kamata novac postaje skuplji, što ima brz efekat na poslovanje koje neminovno opada. Usporavanje ekonomije dolazi sa strane tražnje, kada ista opada. Sa tim opada i pritisak na cene. Taj ciklus jedini može da zaustavi situaciju.

Flaster

Crna Gora je pre par dana produžila svoju akciju “Stop inflaciji” na “Stop inflaciji 100+”. Na sto proizvoda trgovci moraju da ograniče maržu na pet odsto. Kakav briljantan potez!

Moram hitno moje na Volstritu da pozovem i da im saopštim ovaj maestralan način rešavanja inflatornih pritisaka. Posle vekova muke sa skakanjem cena, genijalni politički lideri u regionu su konačno rešili problem za vek vekova. Slične akcije imamo u Makedoniji, kao i u Hrvatskoj.

Ovi potezi samo pokazuju nemoć političkih lidera da se uhvate u koštac sa ozbiljnim problemom. Bez ikakvog iskustva u realnoj ekonomiji povlače poteze koji samo prolongiraju muku rastućih cena. Ove mere su kao da pacijentu koji ima rak pluća pomognete tako što mu stavite flaster na palac.

Pravi razlog ovih populističkih mera je čuvanje fotelja uprkos jasnom ekonomskom neuspehu. Šta se desi kada na slobodnom tržištu ograničite cene? Trgovina krene da radi na ivici profitabilnosti i ubrzo odustaje od trgovine istim proizvodima. Ubrzo tih proizvoda na tržištu nema ili nađu put do crnog tržišta po realnim cenama. Obim poslovanja pada i trgovina ulazi u crveno i oni koji rade u istoj rizikuju gubitak radnog mesta. Dakle, teret je prebačen na efikasan i profitabilan deo ekonomije.

Iz tog poteza dolazi dupli problem jer se neefikasni deo ekonomije i dalje održava u životu. Ako podignete kamatne stope dovoljno, jedan deo ekonomije će se ugasiti, a samim tim i nezaposlenost skočiti.

U tom procesu bankrotiraju firme koje su na ivici profitabilnosti. I to je dobra vest u moru loših, jer svi ti ljudi su sada primorani da traže produktivnije poslove koji dodaju veću vrednost ekonomskom sistemu. Kada inflaciju rešavate na ovaj način, posle godinu ili dve muke izlazite ekonomski jači sa povećanom stopom produktivnosti.

Više mudrosti

Globalna inflacija ove godine je na nivou od oko sedam odsto. To je pad od prošlogodišnje koja se kretala oko devet. U Evropi će biti oko šest odsto. Sve je to daleko od dva odsto, što je poželjan nivo skoka cena na godišnjem nivou. Cene su krenule da divljaju nakon ruskog napada na Ukrajinu, kada su se logistički sistemi globalno poremetili.

To je bio šlag na korona tortu od pre par godina kada su države odštampale ogromne količine novca. Ta povećana novčana masa i dalje juri proizvode kojih je isto ili manje.

Narodna banka Srbije je ograničila kamate na stambene kredite na četiri odsto uprkos potpisanim ugovorima. To je još jedna mera koja je već nakon par dana donela smanjenje kreditnog obrta. Banke su već zavrnule slavinu i obim izdavanja kredita.

Ova mera će dalje pogoršati situaciju i povećati cenu drugih kreditnih proizvoda. Gospodo, možete babu da šminkate do Orlovače, ali ovi besmisleni potezi samo produbljuju probleme i trošak prebacuju na sve nas umesto na one koji su preuzeli rizik varijabilnih kredita. Mudro, komunistički, jer političari neće osetiti ekonomske muke sve dok su im pozadine na državnoj grbači.

Sve dok traje konflikt u Ukrajini, inflatorni pritisci će biti na sceni. Globalno političko-ekonomsko tumbanje će trajati godinama dok se karte ne podele po novim pravilima. U ovako složenoj situaciji lideri moraju biti još odlučniji u donošenju teških, nepopularnih odluka koje su dobre za ekonomiju na duge staze. Populističke mere su tu isključivo kako bi se sačuvale političke pozicije, baš u momentu kada ih treba kazniti zato što su nesposobni. Sad bar znate što vam je loše.

Misija

Emisija posvećena borcima Vojske Republike Srpske, istim onima koji su rat iznijeli na svojim plećima. Pitamo ih, kako su provodili ratne dane, o čemu su razmišljali i čemu su se nadali. Da li su bili svjesni da stvaraju ono što danas zovemo Republika Srpska? Razgovara se o njihovim strahovima, ali i o borbama koje vode danas - za opstanak u teškom vremenu. U “Misiji” prisjećanje na velike bitke, važne događaje iz Otadžbinskog rata, heroje, velike i male, znane i neznane. Posvećena je borcima, njihovim porodicama i svima koji su u posljednjem ratu ugradili dio sebe za stvaranje Republike Srpske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

O jednoj rezoluciji GS UN
O jednoj rezoluciji GS UN
Tuzlanski sindikat
Tuzlanski sindikat
Čekajući ruskog Godoa
Čekajući ruskog Godoa
Suočavanje sa sankcijama
Suočavanje sa sankcijama
Klisurine iz pakla
Klisurine iz pakla
Ozdravljenje društva
Ozdravljenje društva
Kenan, SAD i NATO
Kenan, SAD i NATO
Kineski planovi
Kineski planovi
Dobri smo mi kakvih ima
Dobri smo mi kakvih ima
EU i/ili BRIKS
EU i/ili BRIKS
Prošli su aprili
Prošli su aprili
Ahilove pete NATO saveza
Ahilove pete NATO saveza
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana