Goran Mutabdžija, ministar prosvjete i kulture RS: Predstoje veliki izazovi u reformi obrazovanja

Dragana Keleč
Goran Mutabdžija, ministar prosvjete i kulture RS: Predstoje veliki izazovi u reformi obrazovanja

Veći broj djece obuhvaćene predškolskim obrazovanjem, kvalitetniji proces inkluzije, savremeniji udžbenici za osnovce i srednjoškolce, kao i fakulteti koji će da prate potrebe privrede i tržišta rada, samo su neki od prioriteta prilikom izrade nove strategije obrazovanja.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" ministar prosvjete i kulture RS Goran Mutabdžija.

* GLAS: Sa kojim partnerima će biti rađena strategija obrazovanja o kojoj se ovih dana mnogo govori?

MUTABDžIJA: Ministarstvo je već pripremilo prijedlog strategije, a u idućem periodu uslijediće razgovori sa predstavnicima obrazovnih ustanova, Savjetom za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i stručnjacima za pojedine nivoe obrazovanja s ciljem da finalni dokument bude što kvalitetniji.

* GLAS: Šta su prioriteti prilikom izrade ove  strategije?

MUTABDžIJA: U predškolskom obrazovanju akcenat je na ranom učenju i povećanju obuhvata djece nekim od vidova predškolskog obrazovanja, te jednaka dostupnost obrazovanja svakom djetetu. U osnovnom obrazovanju najveći izazov je izrada nastavnih planova i programa koji će odgovoriti potrebama društva, savremeniji udžbenici i kvalitetnija nastava, uz primjenu savremenih informacionih tehnologija. Potrebno je unaprijediti proces inkluzije u obrazovanju djece sa smetnjama u razvoju kroz osiguranje odgovarajuće školske infrastrukture, programa i obuke nastavnika, te razvoju prilagođenih nastavnih planova i programa. U srednjem obrazovanju neophodan je kontinuiran rad na evaluaciji nastavnih planova i programa. Moramo poboljšati načine i uslove realizacije praktičnog rada u skladu sa ciljevima stručnog obrazovanja. Oni treba da osiguraju stručne kadrove koji će se moći prilagođavati potrebama tržišta rada. U visokom obrazovanju cilj je usmjeriti obrazovne i istraživačke aktivnosti u pravcu razvojnih potreba privrede, uspostaviti kvalitetne doktorske studije zasnovane na naučnoistraživačkom radu. Neophodno je poboljšati internacionalnu konkurentnost visokoškolskih ustanova na međunarodnim rang-listama.

* GLAS: Koji su trenutno najveći problemi u obrazovnom sistemu Srpske i kako ih riješiti?

MUTABDžIJA: Obrazovni sistem RS stalno je pred izazovima. Jedan od njih je smanjenje broja učenika. U školskoj 2014/2015. godini nastavu u osnovnim školama pohađaju ukupno 95.432 učenika raspoređena u 5.186 odjeljenja, što je za 1.303 učenika manje u odnosu na prethodnu školsku godinu. Smanjenje broja učenika dovodi do smanjenja norme nastavnika, povlači racionalizaciju mreže škola, dovodi do zatvaranja područnih odjeljenja i gubitka statusa centralnih škola. S druge strane, imamo povećanje učenika sa smetnjama u razvoju. Treba uzeti u obzir da su u nastavi i učenici koji nisu prošli proceduru razvrstavanja i njihov broj je veći od onih koji su prošli ljekarske komisije. Tu je i bojkot nastave od roditelja učenika bošnjačke nacionalnosti i njihovi zahtjevi za uvođenje tzv. nacionalne grupe predmeta, dok, s druge strane, učenicima srpske nacionalnosti u FBiH to nije omogućeno.

* GLAS: Koje su trenutno najznačajnije aktivnosti resornog ministarstva koje moraju da budu završene do kraja godine?

MUTABDžIJA: Pored izrade strategije, definisaćemo prijedlog izmjena zakonskih okvira u oblasti predškolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, te kulture i na izmjeni zakona radićemo od početka naredne godine. Tu su i godišnji izvještaji o radu i izrada planova rada za narednu godinu. Poseban akcenat je na radu republičkih ustanova kulture i republičkih upravnih organizacija, koje su dužne da izrade strateške dokumente prateći stratešku viziju "Evropa 2020".

* GLAS: Da li će doći do izmjene određenih zakona u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju koji će poboljšati kvalitet nastave i kojih?

MUTABDžIJA: Planirano je da se uradi novi zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju u idućoj godini. Slabosti koje su uočene u primjeni važećeg zakona nastojaćemo da uklonimo novim zakonskim rješenjima i unaprijedimo vaspitno-obrazovni proces. Stekli su se uslovi i za donošenje novog zakona o visokom obrazovanju, u kojem bi trebalo predvidjeti kategoriju samofinansirajućih studenta, dati preciznu definiciju i rok za prenos ECTS bodova u iduću akademsku godinu, odrediti dužinu trajanja studija, ali i definisati načine i uslove izvođenja strukovnih i akademskih studija. Potrebno je i jasno definisati pitanje odgovornosti organa upravljanja i rukovođenja, uvesti obavezno relicenciranje studijskih programa, predvidjeti posebne uslove za izvođenje doktorskih studija i definisati uslove za penzionisanje nastavnog osoblja.

* GLAS: Dokle se stiglo sa obnovom poplavljenih obrazovnih ustanova u Srpskoj? Šta je sada prioritet?

MUTABDžIJA: Kroz program Evropske unije za oporavak od poplava obezbijeđena je sanacija 30 objekata osnovnih škola, 24 centralne škole, pet područnih odjeljenja i jedne sportske dvorane, te 14 srednjih škola. U sanaciju objekata oštećenih u poplavama uključila se Vlada Republike Srbije, UNDP, UNICEF, kao i druge nevladine organizacije i donatori. Vlada Srbije obezbijedila je sredstva za izgradnju novog objekta Centralne škole "Crkvina" kod Šamca, gdje su počeli radovi. S obzirom na to da je škola u Doboju, za koju je Vlada Srbije takođe obezbijedila sredstva, već sanirana sredstvima Evropske unije, ova sredstva u iznosu od 600.000 KM biće usmjerena u sanaciju druge škole.

* GLAS: Da li je resorno ministarstvo upoznato sa brojem izostanaka sa časova koje đaci svake godine naprave? Mogu li se očekivati neke izmjene pravilnika i strože kazne?

MUTABDžIJA: Rukovodstvo škola je odgovorno za donošenje internih pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti učenika i za njihovo sprovođenje. Podatak da je 139.345 učenika osnovnih i srednjih škola u RS imalo 5,6 miliona izostanaka sa časova, odnosno da je u prosjeku svaki učenik izostao sa 40 časova je zabrinjavajući. Očekujem da Republički pedagoški zavod predložene mjere za smanjenje izostanaka revidira u pravcu pooštravanja odgovornosti učenika i roditelja. Samo saradnjom roditelja i škola može se uticati na smanjenje broja izostanaka.

* GLAS: Da li je u ustanovama koje brinu o djeci sa poteškoćama u razvoju zaposlen dovoljan broj stručnih lica?

MUTABDžIJA: Zbog specifičnosti potreba djece koja borave u tim ustanovama potreban je veći angažman stručnih lica koja brinu o djeci s poteškoćama u razvoju. Tamo gdje nema dovoljno zaposlenog stručnog kadra, treba angažovati volontere koji će brinuti o djeci tokom dana u saradnji sa mentorskim timom. Takođe, svi studenti pedagoških fakulteta treba da obavljaju praksu u ovim ustanovama.

Upisna politika

* GLAS: Da li će u strategiji razvoja obrazovanja posebna pažnja biti posvećena upisnoj polici na fakultetima i u srednjim školama i na koji način?

MUTABDžIJA: Osnovni cilj upisne politike biće povećanje broja visokoobrazovanog kadra u Srpskoj, kao i veći broj studenata na prirodnim naukama. U srednjim školama, cilj je obrazovanje kadra za kojim je iskazana potreba na tržištu rada, ali i koji će biti osposobljen za samostalnu poslovnu inicijativu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana