Dragan Škobalj, stručnjak za geopolitičke odnose: Rat u Ukrajini biće završen do oktobra

- Ukrajinska vojska, što priznaju i na samom Zapadu, trpi ogromne gubitke u ljudstvu i tehnici. Zelenski o tome i dalje ćuti, ali on je samo jedna lutka u ovoj globalnoj pozorišnoj predstavi. Mislim da je njemu sudbina zapečaćena. Baš kao i Ukrajine. Kontraofanziva koja je organizovana propala je u samom početku. Neke procjene govore da je do sada u ovoj akciji poginulo između 18.000 i 20.000 ukrajinskih vojnika. Ukoliko Zelenski i Britanci budu insistirali da ona bude i dalje nastavljena mislim da će ih, nažalost, još toliko poginuti. Nakon toga, Kijev neće imati druge nego da kapitulira. Ni zapadne zemlje neće više moći toliko novca i opreme slati. Pri tom ne treba zaboraviti pomenuti da je ukrajinska vojska prije početka ovog sukoba bila jedna od najmoćnijih vojnih sila u Evropi. Raspolagala je sa 260.000 profesionalnih vojnika, 260 ratnih aviona i 240 helikoptera. Rusi su većinu te vojne opreme uništili pa čak i dobar dio inostrane vojne pomoći. Prema nekim procjenama ruske snage su do sada oborile oko 440 ukrajinskih letjelica. Ogroman novac koji su zapadne zemlje do sada uložile u Ukrajinu bačen je u vodu, jer Rusija nije ni vojno, ni ekonomski poklekla - kaže Škobalj, dodajući da će vojni poraz Ukrajine biti uvod i u vjerovatno neminovni raspad NATO saveza.

GLAS: Na čemu još temeljite ove svoje tvrdnje te šta će na kraju ostati od Ukrajine?  

ŠKOBALj: Hajde samo na trenutak da se vratimo na same početke. Specijalna vojna operacija počela je 24. februara 2022. Ruski predsjednik Vladimir Putin tada je to slikovito objasnio - “Ako vidiš da će te neko napasti, ti zadaj prvi udarac”. U početku ove akcije, pokazalo se da ruska vojska i nije bila baš taktički spremna za ovaj sukob, a i sami obavještajni podaci bili su pod velikim znakom pitanja. Ruska vojska je tada uglavnom izvodila frontalne napade, nalik onim koje je sprovodila sovjetska vojska, nekada moćna Crvena armija. Veliki gubici u ljudstvu i tehnici bili su neminovni.

U međuvremenu, predsjednik Putin je to riješio kadrovskim promjenama unutar vojnog vrha, mijenjajući taktiku na terenu. Nakon toga, došlo je do mirovnih pregovora u Turskoj, koje je uspješno minirao bivši britanski premijer Boris Džonson. Zapadnim zemljama, odnosno određenim centrima moći, tada mir nikako nije odgovarao. Vjerovali su da Rusiju mogu baciti na koljena. Radi se o centrima moći koji inače upravljaju i predsjednikom SAD, Federalnim rezervama, Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom, Svjetskom trgovinskom organizacijom, Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Kada su shvatili da Ukrajina ne može vojno da se odupre pokrenuli su ekonomski, politički, diplomatski i energetski rat protiv Rusije. Hibridni. Ali kao što sam već pomenuo, a što se i vidi, nisu ni u tome uspjeli. Ima ona stara narodna poslovica, “Ko drugom jamu kopa, sam u nju upada”.

GLAS: Ako sam dobro shvatio, Vi smatrate da Rusija ni u jednoj kombinaciji ne može izgubiti ovaj rat pa ni ovaj koji se vodi sa SAD?

ŠKOBALj: Ne treba zaboraviti da Rusi u svom arsenalu imaju još mnogo neiskorištenog i moćnog oružja, kao što su rakete “cirkon”, “kinžal” ili recimo “avangard”. To su nenadmašna oružja od kog strahuju i na zapadu. Protiv ovih raketa nema uspješne vazdušne odbrane. Takođe, ruska vojska nije do sada koristila ni laserska oružja u borbi protiv tenkova i mnogo toga što je, recimo, označeno kao kosmičko oružje.

Pokazalo se kao dobar strateški potez kada se ruska vojska kod Hersona povukla sa lijeve obale rijeke Dnjepar na desnu. Svjesno su prešli u odbranu, shvatajući da će na taj način najlakše iscrpiti ukrajinske snage. Kada je u pitanju Bahmut, smatram da se radilo o maloj staljingradskoj bici. Na tim prostorima, prema američkim izvorima, poginulo je više od 50.000 ukrajinskih vojnika. Prema riječima Roberta Kenedija juniora do sada je u ovih 500 dana nastradalo 350.000 ukrajinskih vojnika, a 850.000 ranjeno. Ako to uzmem u obzir, onda je pitanje s kojim to resursima i snagama Ukrajina može da napravi bilo kakvu prevagu na frontu, pogotovo ako znamo da ruska vojska u rezervi drži snage koje broje oko 350.000 vojnika.

GLAS: Šta će na kraju ostati od Ukrajine, pogotovo ukoliko vidimo koliko se ova zemlja zadužila, ali i da su velike američke korporacije već bacile oko na njene vrijedne resurse?

ŠKOBALj: Što bi se reklo prave račun bez krčmara. Mislim da su američke kompanije do sada sklopile ugovore o kupovini 17.000 hektara ukrajinske plodne zemlje. Ali na kraju će pobjednik pisati pravila igre. Kada Kijev kapitulira ti ugovori neće vrijediti ništa. Kada dođe do mirovnih pregovora, smatram da će u tim razgovorima najveću ulogu odigrati posrednici, jer Moskva sigurno neće voditi direktne razgovore s Kijevom. Ko će to biti? Vidjećemo. Na kraju će Ukrajina izgubiti nezavisnost i suverenitet. Nestaće. Zato će biti sami krivi.

GLAS: Da li će ovaj sukob spustiti gvozdenu zavjesu od Atlantika do Baltika i Crnog mora, što bi napravilo i jedan neprirodni rov između Evrope i Rusije?

ŠKOBALj: Većina zemalja Evropske unije pristala je da bude američko zamorče. Prvi generalni sekretar NATO-a Lord Ismaj svojevremeno je istakao kako je NATO savez formiran kako bi Njemačka bila stavljena pod kontrolu, kako bi se Rusi istjerali iz Evrope, a Amerikancima omogućilo da uđu u nju. Vašington je upravo rat u Ukrajini iskoristio da to sprovede u djelo. I dobrim dijelom su već uspjeli u tome. Njemačka, nekadašnja evropska lokomotiva danas grca u recesiji i prijeti joj ekonomski kolaps. Zato je i uništen gasovod “Sjeverni tok”.

Primjetno je, međutim, da se unutar pojedinih zemalja, zbog pogrešnih politika, narod diže na noge. Jača i desnica. Partije koje gravitaju udesno protive se miješanju u sukob Ukrajine i Rusije. To bi u nekim zemljama moglo dovesti i do otvorenih pobuna i građanskih nemira. Pogledajmo samo šta se dešava na političkoj sceni nekadašnje istočne Njemačke, gdje AFD uživa sve veću podršku. Desnica se budi i u Francuskoj, što tjera Vašington da traži neke nove evropske saveznike kao što je Poljska. Zašto im je ova zemlja toliko bitna? Ako bi kojim slučajem NATO, odnosno SAD, željeli ući u sukob sa Rusijom, što je sada malo vjerovatno, onda bi to išlo upravo preko ove zemlje, ali i Rumunije iz koje je već gađan hersonski most.

GLAS: Američki profesor Samjuel Hantigton upozorio je još prije otprilike 30 godina da će civilizacijski identitet biti glavni uzrok podjela u svijetu nakon hladnog rata. Da li smo danas upravo svjedoci tog sukoba civilizacija, a koji se prelama upravo u Ukrajini?

ŠKOBALj: Ne bih rekao da je ovo sukob civilizacija. Mislim da je do ovog došlo zbog jednog nakaradnog neoliberalnog modela kapitalizma, koji se konstantno nametao od strane Zapada. Ako pročitate knjigu “Ekonomski ubica”, autora Džona Perkinsa, inače bivšeg agenta CIA, onda možete shvatiti kako Zapad, odnosno SAD, funkcionišu odnosno kako se neka zemlja stavlja pod njihovu kontrolu.

Prvo joj se ponude ekonomske šargarepe, a onda koristi štap, s kojim vas svjesno tjeraju u dužničko ropstvo, kako bi došli do političke kontrole i vrijednih resursa. Prave od vas svoju koloniju. Afričke zemlje, ali i neke latinoameričke, najbolje su to osjetile na svojoj koži te se zato sada sve više okreću ka uslovno rečeno istoku. Amerika je do sada vladala poput svjetskog policajca i izgrađivala svoju moć na dolaru i jakoj vojsci. Sada se to polako mijenja.

GLAS: Kako se u ovu globalnu priču uklapa i BRIKS, koji postaje dostojan rival G7?

ŠKOBALj: Pravi se novi svijet čije konture već možemo da vidimo. Okosnicu će činiti zemlje BRIKS-a, plus Šangajska organizacija. To će biti moćna protivteža kolektivnom zapadu.  Ovaj dio priče podržava 80 odsto građana svijeta. Zašto? Pa zato što im taj neki novi istočni savez pomaže da se oslobode okova dosadašnje zapadne hegemonije, utemeljenoj samo na pljački i profitu. S druge strane, imamo nešto što promoviše Rusija: duhovnost, identitet i porodicu. To su postulati ne samo pravoslavlja, već i islama. Sve ovo su revolucionarni događaji koji će iz temelja promijeniti dosadašnji izgled svijeta. Ne brani Kina Rusiju zato što je voli, već jer na taj način štiti i sebe. Znaju Kinezi da im je na čelu nacrtana meta od strane jastrebova iz Vašingtona.

GLAS: Da li i koliko naredni predsjednički izbori u SAD mogu zakomplikovati ili relaksirati stvari globalno?

ŠKOBALj: Ako Donald Tramp pobijedi ili neko njemu blizak moguće je da dođe do raspada NATO saveza, ali i povlačenja američkih vojnih snaga, kako iz Evrope tako i ostatka svijeta. Treba se nadati da će taj dio američke elite, kojoj pripada i Tramp, pobijediti na narednim izborima jer bi tada, ubijeđen sam u to, on učinio sve da smiri situaciju u svijetu.

Ne treba zaboraviti pomenuti da i samu Ameriku drma velika kriza. Nije sjajno stanje ni kada je u pitanju unutrašnja bezbjednost. O tom niko ne piše. Nisu oni više toliko monolitna država kao nekad. Kada je u pitanju finansijska kriza, ona u SAD bez prestanka traje još od 2008. i sve više izjeda ovu državu, jer se nastavilo sa štampanjem novca. Mislim da ih to ne može spasiti, pogotovo ako znamo da je proces dedolarizacije u sve većem zamahu. Sve veći broj država okreće leđa dolaru, novčanici na kojoj su SAD izgradile svoju moć. Naruku im, strateški gledano, ne ide ni pomirenje Saudijske Arabije i Irana. I Kina se godinama priprema za jedan ovakav scenario. U Evropi i dalje slijepi, prate korake Vašingtona koji vode ka provaliji. Mislim da vrhunac krize unutar Evropske unije tek slijedi tokom naredne godine, da će inflacija u Njemačkoj ponovo skočiti na više od deset odsto, a što se tiče prehrambenih proizvoda i do 20 odsto. Glavni razlog - jer se i dalje primjenjuje jedan ortodoksni model neoliberalnog kapitalizma od koga mi treba što prije da okrenemo leđa.  Dug je zao drug. A ako ste dužni - onda ste prinuđeni i pristajati na razne i štetne političke i ekonomske kompromise, koje onda pravite sa pomenutim “ekonomskim ubicama”.

GLAS: Utisak je da SAD uviđaju da im se ljulja tlo pod nogama i izmiče hegemonija. Koliko to može biti opasno jer ranjeni lav je najopasniji?

ŠKOBALj: Istina, ali pitanje je koji će dio elite da dođe na vlast. Tramp je 2016. godine pobijedio jer je dobar dio američkih građana, ali i jedan dio elite, shvatio sve ove opasnosti u koje ih uvlači duboka država. Nadam se da će i ovog puta tamošnji glasači shvatiti kud ih vodi aktuelna Bajdenova administracija.

Srpska na pravom putu

GLAS: Kako se u ovu globalnu priču, obračun istoka i zapada uklapaju ovdašnji prostori?

ŠKOBALj: Situacija je veoma loša, pogotovo po srpski korpus. Mislim da sadašnje vlasti Republike Srpske vode jednu dobru politiku. Bez obzira na neke greške u prethodnom periodu koje je uradio predsjednik Milorad Dodik, on sada vuče prave poteze. I to jedna konzistentna politika koja je bazirana na iskrenoj i nedvosmislenoj podršci Kine i Rusije. Bošnjačka strana bi trebalo da shvati da im šurovanje sa američkom stranom neće donijeti ništa dobro. Pokazalo se to mnogo puta do sada. Biće samo potrošna roba. S druge strane, svaki novi i veći zapadni pritisak na Srpsku može voditi samo ka njenom osamostaljivanju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.