Sonja Miletić, flautistkinja, za “Glas Srpske”: Muzika oplemenjuje van vremena i prostora

Ovako je za “Glas Srpske” razgovor započela flautistkinja Sonja Miletić, govoreći o večerašnjem koncertu koji će biti održan u koncertnoj dvorani Banskog dvora, a na kojem će nastupiti zajedno sa pijanistkinjom Snježanom Popović Vuleta. Koncert će početi u 20 časova.

- Posebno bih izdvojila sonatu Žila Mukea “Panova frula” originalno komponovana za flautu i orkestar, koja je meni omiljena i biće zadovoljstvo izvesti je u prekrasnom i akustičnom prostoru kao što je koncertna dvorana Banskog dvora - dodaje ona.

GLAS: Kada je riječ o nastupanju sa Snježanom Popović Vuleta, šta biste izdvojili kao zajedničku nit koja vas povezuje u muzici i čini zajedničko muziciranje uspješnim?

MILETIĆ: Snježana Popović Vuleta je moja rođena sestra. Potičemo iz muzičke familije sa očeve strane. Naš djed - Marko Popović je većinu svog života proveo kao “vođa” tamburaške sekcije u Radničkom kulturno-umjetničkom udruženju “Pelagić” i nakon njegove smrti, od prije nekoliko godina, ova sekcija nosi njegovo ime. Naš otac Zoran Popović je bio poznati gradski muzičar, takođe je u muzičkoj školi “Vlado Milošević” bio zaposlen kao nastavnik  gitare. Naše tetke i sestrične su posvetile svoje živote ovom pozivu. Samim tim suvišno je govoriti o tome šta mene i nju posebno veže. S obzirom na to da smo sestre, kao i činjenica da sviramo i nastupamo više od 30 godina zajedno, govori sve. Naše muziciranje je uvijek osuđeno na uspjeh.

GLAS: Koliko biste rekli da je danas aktivno interesovanje za klasiku i klasičnu muziku i mislite li da je moguće učiniti je, na neki način, popularnijom mlađim generacijama?

MILETIĆ: Interesovanje za umjetničku muziku je uvijek postojalo u određenim društvenim krugovima kao što je slušanje ove vrste muzike i posjećivanje ove vrste koncerata, uvijek imalo “svoju” publiku. Tako je i danas. Tu činjenicu neće promijeniti ni stanje u društvu, ni politika, niti bilo koja nova “moda” koja se pojavi. To je tako jer muzika je van vremena i prostora i služi kao i svaka umjetnost, da oplemeni čovjekovu dušu. I među mladima će se uvijek naći osoba kojima se ova muzika sviđa i onima kojima se ne sviđa. Po meni, to je i stvar lične kulture i onoga šta roditelji kao edukaciju nude svojoj djeci od malena.

GLAS: Predajete flautu na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, kako s te strane posmatrate interesovanje za taj instrument i mogućnosti za uvođenje inovativnosti u skladu s vremenom?

MILETIĆ: Predavala sam studentima koji su imali različite mogućnosti i interesovanja i to je u redu. Uvijek postoji neko ko se izdvaja po kvalitetu i zalaganju, ali dok god se mi profesori zalažemo jednako za sve studente, bili lošijeg ili boljeg znanja ili mogućnosti, biće interesovanja i jedino tako može se formirati kvalitetan muzičar i kritična masa u akademskom svijetu. Inovacije u našem poslu su moguće, više u smislu pristupa studentu sa ciljem razumijevanja šta se i na koji način od njega traži. Moje se generacije razlikuju i samim tim smatram da je dužnost profesora prilagoditi se i individualno pristupiti svakom studentu. Vjerujem da je to jedini način da se dođe do željenih rezultata.

GLAS: Koliko je, osim redovnog obrazovanja, važno postojanje prilika u vidu masterklas predavanja i radionica i postoji li ih dovoljno? Gdje, što se toga tiče, vidite mogućnost progresa?

MILETIĆ: U našoj profesiji diplomirati tj. završiti osnovne studije flaute je tako reći, samo početak. U tom smislu nastavak školovanja u vidu master studija kao i redovno posjećivanje i učestvovanje na majstorskim radionicama vrhunskih flautista, predavača i izvođača je esencijalno za dalje usavršavanje flautiste i pronalaska individualnog načina izražavanja. U Banjaluci imamo razvijenu “mrežu” profesionalnih flautista koji nastoje da mladim flautističkim naraštajima ponude ovakvu vrstu usavršavanja i održavanja ljubavi prema flauti.

Orkestar

GLAS: U Simfonijskom orkestru Narodnog pozorišta Republike Srpske angažovani ste na mjestu druge flaute. Koliko je pozitivno i važno osnivanje ovog orkestra?

MILETIĆ: Njegovo postojanje i institualizacija će doprinijeti prije svega izgledu i važnosti umjetničkog, muzičkog života prema javnosti. To je i prilika za mlade studente, buduće kolege da pronađu zaposlenje. Simfonijski orkestar koji je stalno prisutan u javnosti, aktivan u priređivanju koncerata direktno utiče i mijenja mišljenje javnosti o važnosti umjetnosti i kulture uopšte.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.