Zanimljiva priča o "Bijeloj crkvi" u Brocu kod Bijeljine

Glas Srpske
Zanimljiva priča o "Bijeloj crkvi" u Brocu kod Bijeljine

Filip Višnjić je opjevao veoma važan događaj koji se odigrao pred "bijelom crkvom". Tu je knez Ivo od Semberije 1806. godine organizovao otkup zarobljenih Mačvana iz Dobrića od zloglasnog Kulin-kapetana

BIJELjINA - Na oko 20 kilometara od Bijeljine, u blizini rijeke Save, nalazi se Brodac, mjesto čuveno po svojoj istoriji i takozvanoj "bijeloj crkvi". Brodac ima oko 2.000 stanovnika koji žive u oko 300 kuća ove mjesne zajednice. Poznat je i po tome što je još 1735. godine, mnogo prije Bijeljine, kojoj sada administrativno pripada, imao status opštine, a bio je naseljen i u rimsko doba, pa poljoprivrednici i danas nerijetko znaju pronaći poneki predmet iz ovog perioda prilikom oranja svojih njiva. Crkvu "bijelom" je nazvao upravo najveći srpski epski pjesnik Filip Višnjić, koji je baš u ovom selu započeo svoje guslarske dane. Višnjić je, doselivši se u mladosti iz rodne Trnove kod Ugljevika u sembersko selo Međaše, svakodnevno dolazio pred "bijelu crkvu", kako ju je nazvao i tu pjevao svoje pjesme. Tu je opjevao i veoma važan događaj koji se prednjom odigrao. Upravo na ovom mjestu knez Ivo od Semberije 1806. godine organizovao je otkup zarobljenih Mačvana iz Dobrića od zloglasnog Kulin-kapetana. U bosansko-hercegovačkom ustanku 1876. godine "bijelu crkvu" Turci su spalili, a narod ovog kraja izbjegao je tada u Srbiju preko Drine i Save, gdje su ostali godinu dana. Po povratku mještani su obnovili svoje kuće. Kada je ovaj kraj potpao pod austrougarsku vlast, tadašnji zvaničnik Franjo Plentaj je okupio ugledne domaćine Broca i sa njima dogovorio izgradnju nove crkve, pa je upravo njemu i posvećena spomen-ploča iznad crkvenih vrata. Odlučeno je da se izgradi čvršća i monumentalnija crkva od svih prethodnih, a zidanje je započeto 1882. i trajalo je dvije godine. Nova crkva, koju su gradili majstori iz sjeverne Italije, izgrađena je u baroknom stilu i jedina je srpska bogomolja sa dva ista zvonika južno od Save i Dunava. Slične pravoslavne crkve nalaze se u Sremskim Karlovcima i Temišvaru. Novosagrađenu crkvu posvećenu Svetom arhangelu Mihailu, osveštao je na Petrovdan, 12. jula 1884. godine, tadašnji mitropolit zvorničko-tuzlanski gospodin Dionisije i od tada se svake godine u Brocu Petrovdan velikim narodnim zborovima i molitvama obilježava kao sveti i veliki događaj. Crkvena opština u Brocu je nekada imala posjed od 82 dunuma, koji joj je u agrarnim reformama 1953. i 1957. godine nepravedno oduzet. Sada ima samo portu i okućnicu parohijskog doma na ukupno 19 dunuma. Sve vrijeme svog postojanja crkva je bila duhovni centar ovog dijela Semberije i dijelila sudbinu svojih parohijana. U mirnim vremenima bila je svjedok njihovog srećnog života - krštenja, vjenčanja, pričešća, pojanja i drugih molitvenih slavlja, a u ratnim, opasnim i neizvjesnim vremenima bila im je utočište, spas duši i najveće molitvište. Brodačka crkva je obnavljana u nekoliko navrata, a posljednji put prije nekoliko godina, kada je renovirana fasada, stolarija i drugi dijelovi ovog duhovnog i istorijski jedinstvenog zdanja, koje je značajno za istoriju cjelokupne Semberije. M. PAJIĆ ZVONA U Prvom svjetskom ratu austrougarska vojska 1917. godine skinula je zvona sa ove crkve i odvezla ih u Beč, kao što je urađeno i na svim ostalim pravoslavnim hramovima u BiH, da bi se od njih pravila municija. Nova četiri zvona su nabavljena 1927. godine iz iste livnice kao i prva, u Šapranju u Mađarskoj i koštala su 120.000 tadašnjih dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana