Semberska cvekla našla put do slovenačkih trpeza

Ljiljana Aleksić
Semberska cvekla našla put do slovenačkih trpeza

BIJELjINA - Proizvodnja povrća na otvorenom, a u posljednje vrijeme i plastenicima u Semberiji je posebno izražena jer postoji duga tradicija zahvaljujući plodnom zemljištu.

Veliki broj domaćinstava bavi se proizvodnjom povrća, a među njima i mnogo onih koji su proizvodnju proširili.

Rade Jovičević iz semberskog sela Trnjaci, jedan je od najvećih poljoprivrednih proizvođača ali i izvoznika u ovom dijelu Srpske.

Odavno je prepoznao šansu u ovom sektoru, pa iz godine u godinu na imanju proizvodi različite vrste povrća. Prije nekoliko godina zbog deficita na tržištu počeo je da proizvodi i cveklu. On je jedan od rijetkih proizvođača koji za plasman ne brine.

- Ovogodišnja kampanja otkupa već je počela. Za bijeljinsku fabriku “Tanasić” već sam isporučio 100 tona cvekle, a dogovoreno je još oko 200 tona. Kada je riječ o izvozu, prvi kamioni otišli su za Sloveniju. Planirano je da svake sedmice idu po dva kamiona cvekle, a imam dogovorenu isporuku i za Sarajevo jednom sedmično - kaže Jovičević.

On očekuje da će do 15. avgusta biti završena isporuka.

- Očekujem da se oko 550 tona ovog povrća izveze u tom roku iz Semberije - kaže on.

Ova godina, kaže, pogodovala je proizvodnji povrća, pa očekuje i dobre prinose na kraju sezone.

- Cijenu cvekle određuje kvalitet, te vremenski uslovi i rokovi sjetve sa primjenom agro-tehničkih mjera - naglašava Jovičević.

Pored cvekle, Rade proizvodi luk, mrkvu, paštrnjak i krompir.

- Očekujem prinos cvekle od 5,5 tona po dunumu ili 55 tona po hektaru. Krompir se uzgaja za industrijsku proizvodnju i ta vrsta je manje prinosna, ali daje bolju zaradu u odnosu na druge vrste krompira. Očekivani prinos je tri tone jer je godina bila idealna za njegovu proizvodnju - ističe Jovičević.

Godinama se kao i mnogi ratari suočavao sa nedostatkom radne snage.

- Cvekla je zahtjevna, ona se vadi ručno. U sezoni smo prinuđeni da se snalazimo, povećavamo dnevnice, radimo danonoćno. Zahvaljujući napretku tehnologije, uspio sam da nedavno nabavim kombajn za vađenje korjenašica vrijedan 70.000 KM koji će odmijeniti na njivama od 25 do 30 sezonskih radnika - kaže Jovičević.

Dodaje da je ovo prvi takav kombajn u BiH.

- Dnevno može da vadi oko 25 do 30 tona u zavisnosti od uslova i dužine parcele - objašnjava Rade.

Najavljuje i proširenje proizvodnje.

- Iduće godine planiram da 100 odsto radim mašinsko vađenje cvekle. Kombajn će imati posla na pretek, a zahvaljujući ovoj mehanizaciji na njivama će raditi samo dva čovjeka koja će voziti traktor - napominje Jovičević i dodaje da će prinos iz drugih rokova sjetve biti spremljen u hladnjače tokom zime kako bi podmirio potrebe supermarketa.

 Porodica

Radetu na imanju pomažu i članovi porodice. Sin Boban, inače načelnik gradskog Odjeljenja za inspekcijske poslove, ostao je da živi na selu, a kravatu i odijelo često zamijeni radnim kombinezonom, jer mu nisu strani poljoprivredni poslovi.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana