Mladi policajac iz Bratunca Borisav Petrović, strastveni pčelar: Pčelama i policijskom pozivu zajednički red i disciplina

Petrović kaže da se pčelarstvom slučajno, a možda i sudbinski, počeo baviti nakon uboda pčele na ujakovom imanju. Od tada se počeo interesovati za pčele i njihov zanimljivi svijet, te za organizaciju života i rada tih savršenih bića. Borisav se prisjeća da je, vozeći bicikl nailazio na pčele i počeo da posmatra rojeve oko košnica, te kako sisaju cvjetove, što mu je bilo interesantno i privuklo pažnju.

To Petrovićevo interesovanje zapazio je njegov komšija profesor Milan Jovanović, koji se bavio i pčelarstvom i koji mu je poklonio roj pčela i objasnio osnove tog posla. Vidjevši da brine o pčelama i da ima želju da uči i bavi se ovom djelatnošću, sada već pokojni profesor, naredne godine poklonio mu je još dvije košnice s ciljem da ga nagradi i podstakne njegovo interesovanje za pčelarstvo. Birisav Petrović prisjeća se da je tada odlučio da formira pčelinjak u kojem je sada 30 sanduka sa pčelama.

"Pčelarstvo mi je postalo hobi i strast. Veći dio slobodnog vremena posvećujem tom poslu, uz koji se odmaram. U mojoj porodici niko se nije bavio ovim poslom, a ja sam ga zavolio i neću odustati", priča Petrović za Srnu.

On ističe da su ga nakon prvog uboda pčele zainteresovale i da je primijetio da predano rade. Učeći ovaj posao, Borisav je spoznao da pčele imaju savršenu organizaciju. To interesovanje preraslo je u strastveni hobi i dopunsko zanimanje. Petrović je počeo da koristi literaturu za sticanje novih znanja o pčelarstvu i prati rezultate raznih istraživanja u toj oblasti.

"Brojna naučna istraživanja pokazuju da, ukoliko bi nestalo pčela, za četiri godine bi nestalo života na planeti jer su pčele najvažnije u oprašivanju voća i povrća. To je njihov izuzetan značaj u lancu proizvodnje hrane", priča ovaj pčelar i ističe da se pokazalo da su pčele među najsavršenijim bićima. Petrović kaže da pčela, kada ubode osobu, ostavlja žaoku i ugine.

"Tako sam učio od mentora, jer, ukoliko ne bi ostavila žaoku prilikom uboda, unijela bi krv u med i on više ne bi bio čist i ljekovit.

Ona se žrtvuje zarad drigih pčela u društvu", ukazuje ovaj mladi uzgajivač pčela. Borisav najviše slobodnog vremena provodi sa pčelama i, osim meda, proizvodi i druge prerađevine od pčelinjih proizvoda. Petrović napominje da rekonstruiše i adaptira stari ambar kako bi ga pretvorio u api sobu za odmor. "Koliko sam upoznat, a trudio sam se da dođem do što više saznanja na osnovu kojih sam spoznao da nema ništa zdravije od vazduha koji proizvode pčele. Tu sobu pravim sebi za odmor", priča Borisav. Iako mlad, on je već osvojio nekoliko nagrada na sajmovima, najviše za bagremov med, a 2018. godine dobio je nagradu opštine Bratunac kao najmlađi pčelar u ovoj lokalnoj zajednici.

Ovaj mladi pčelar sjeća se i prvog vrcanja meda i još čuva jednu teglu tog meda koju je zapečatio za uspomenu na prvi uspjeh u pčelarstvu. Borisav se pčelarstvom počeo baviti slučajno iz radoznalosti i zavolio je taj posao, a ljubav prema policijskom pozivu i uniformi naslijedio je od oca, koji je, takođe, policajac. Petrović kaže da je od djetinjstva maštao o tom pozivu. Borisav je otkrio sličnost između pčelinjih društava i policije i smatra da su disciplina i poštovanje reda i hijerarhije zajedničke osobine, kao i garancija za uspjeh u obje oblasti.

"Mora da se zna šta ko radi, šta je čiji posao i ko je glavni kod nas na poslu isto kao što se zna među pčelama u košnici. Za mene ta sličnost i organizacija predstavljaju zadovoljstvo", ističe Petrović. On poziva uzgajivače voća i povrća da ne obavljaju prskanje hemijskim preparatima u blizini pčelinjaka, a posebno u periodu cvata, kada pčele vrše oprašivanje i najviše stradaju od hemijskog tretiranja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.