Kazandžija Boško Despotović kovačkoj vatri vjeran šest decenija

Miloš Vasiljević
Kazandžija Boško Despotović kovačkoj vatri vjeran šest decenija

GRADIŠKA - Najpoznatiji kazandžija u Srpskoj Boško Despotović (74) i dalje druguje i pravi remek djela, a mnogi radovi njegovih ruku nalaze se u najpoznatijim destilerijama. Više od šest decenija vjeran je ovom zanatu koji je naslijedio od oca, a radiće sve dok ga zdravlje služi.

U rodnom Kočićevu kod Gradiške svakodnevno stoji uz kovačku vatru, a za “Glas Srpske” kaže da dobar domaćin mora imati kvalitetnu rakiju u svom domu. Naglašava da je rakija dio naše tradicije, a osim kvalitetnog voća ključ je u dobrom kazanu.

- Više od 60 godina bavim se ovim zanimanjem, mi smo kazandžijska familija i bilo je prirodno da krenem tim stopama. Otac mi je radio kod kazandžije pa smo brat i ja onda učili zanat. Bez dobrog kotla nema ni dobre rakije, to je više od zanata, to je moja svakodnevica - priča Despotović.

Kako kaže, prvi i osnovni uslov za dobar kazan je kvalitet i debljina materijala.

- Najstariji sam kazandžija u ovoj regiji, radim isključivo ručni rad, nikakvi savremeni alati i prese ne dolaze u obzir. Radim baš onako kako se radilo prije stotinu godina. Imam kovačku vatru koja je stara 120 godina, jer sam htio da ostanem dosljedan ručnom radu i tradiciji, a ljudi to i dalje traže - rekao je Despotović.

Životni putevi odveli su ga u zemlju kengura, gdje je dodatno usavršavao svoj zanat. U Australiji je radio 15 godina i imao je svoju radnju, a tamo je bio dok nije stekao uslove za penziju.

- Samo u Australiji  napravio sam oko 500 kazana. Da ne pričam koliko ih je završilo i u Evropi, Južnoj Americi i Africi. Nedavno sam isporučio jedan kazan za Albaniju, prije toga za Mađarsku. Tu su i naši manastiri i poznate destilerije - rekao je Despotović.

Iako je uveliko zagazio u osmu deceniju i dalje je vjeran svom pozivu, jer kako kaže rad je stvorio čovjeka.

- U radionici sam i dalje svaki dan, nedavno sam malo povrijedio ruku pa sam bio na liječenju, uglavnom sada je na svu sreću ponovo sve kako treba. Nije ovo lak posao, tako da radim od četiri do osam sati - dodao je  Despotović.

Mušterija uvijek ima, jer mnogi za kvalitetan proizvod ne žale novac.

- Dobar kazan je uvijek koštao puno. Vremena su se promijenila, nekada je u jednom selu bio samo jedan kazan, a on bi kasnije kružio i u okolnim selima. Sada je drugačije, vrijedni ljudi imaju svoje voćnjake tako da imaju svoj kazan. Sada ih najmanje kupuju ljudi sa sela, klijentela su u najvećoj mjeri imućniji ljudi - rekao je Despotović.

Izumiranje

Prema riječima Boška Despotovića, danas mlade ne zanima da nauče ne samo zanat kazandžije, nego i slične zanate tako da ćemo kao društvo doći u velike probleme u budućnosti. Svi bi kaže da rade u kancelariji, niko neće u radionicu.

- Sada nemate gdje otkovati kosu niti kupiti ormu za konja, nemate gdje naručiti cipele koje su ručni rad. Sve je manje i vodeničara, remenara, kovača, ali i obućara. Nažalost, zanati izumiru što nikako nije dobro - rekao je Despotović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana