Gatačko goveče blago hercegovačke baštine

Anita Janković Rečević
Gatačko goveče blago hercegovačke baštine

BANjALUKA - Autohtona sorta gatačkog govečeta sve rjeđe se uzgaja na domaćim farmama zbog niske produktivnosti, a kako ova pasmina, čije je meso i mlijeko ekstra kvaliteta, ne bi potpuno nestala nadležni planiraju pokrenuti program za njeno očuvanje.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS navode da je u pripremi program očuvanja genetičkih resursa, kojim će se detaljno utvrditi metode zaštite. Ističu da će taj program biti jedan od koraka za očuvanje sorte gatačkog govečeta.

- Za očuvanje rase je primarna saradnja samih uzgajivača i njihova snažna inicijativa o potrebi jačanja uzgoja stare sorte goveda. U Gacku to već dobro rade, posebno kroz organizaciju tradicionalne stočarske izložbe, koja je odličan model zaštite i prezentacije gatačkog govečeta - kazali su u Ministarstvu poljoprivrede. Dodali su da se na području Gacka, Nevesinja, Bileće, Berkovića i Kalinovika uzgaja oko 8.500 grla gatačkog govečeta, a jedan dio moguće je naći i na području Livna i Konjica.

- Najveći broj grla je u Gacku, gdje su i najbolji proizvodni rezultati. Zastupljeno je vještačko osjemenjavanje, ali i prirodno parenje - rekli su u resornom ministarstvu.

Viši stručni saradnik za planiranje i razvoj stočarske proizvodnje u Ministarstvu poljoprivrede Slavica Samardžić kaže da smo kao društvo u obavezi da zadržimo i sačuvamo gatačko goveče i to ne samo kao životinjsku vrstu, nego i kao dio istorijskog nasljeđa.

- Ministarstvo je prepoznalo problem i ima u planu da pokrene niz aktivnosti i u okviru raspoloživih sredstava pruži podršku za očuvanje te rase goveda. Neke od neophodnih aktivnosti za to su osnivanje udruženja uzgajivača gatačkog govečeta, donošenje uzgojnog programa, DNK karakterizacija i tipizacija, marketing i promocija - rekla je Samardžićeva i dodala da za sve te aktivnosti treba i vremena i finansijskih sredstava.

Porodica Starović iz gatačkog sela Samobor već nekoliko decenija bavi se stočarstvom. Žive isključivo od tog posla, a na farmi imaju oko 400 ovaca i 45 grla goveda,  od čeka je 14 gatačko govedo.

- Primarna nam je proizvodnja mlijeka, a gatačka sorta nije najzahvalnija za taj vid proizvodnje tako da smo morali preći na druge rase poput simentalke i holštajna. Trudimo se koliko možemo da sačuvamo tu našu autohtonu rasu kako ne bi došlo do izumiranja, ali kada bi postojali neki podsticaji za očuvanje vjerujem da bi se stočari više okretali uzgoju te sorte - priča Goran Starović. Ipak ističe da jedan dio farmera u njihovoj opštini, koji su u sistemu “krava - tele”, isključivo uzgaja gatačko goveče.

 - Razlog je što je njihovo meso daleko kvalitetnije, ekstra klasa u odnosu na druge sorte. Zbog toga je gatačko tele i do marku skuplje u odnosu na simentalsko. Mesari iz Sarajeva i Mostara traže isključivo gatačku telad čija je cijena po kilogramu žive vage oko 7,60 KM - dodao je Starović. 

Produktivnost

Slavica Samardžić istakla je da je rasa gatačko goveče nastalo u Gacku ukrštanjem bosanske buše prvo sa viptalskim i montaflonskim bikovima, a kasnije sa oberintalskim.

- Pedesetih godina prošlog vijeka ovo goveče je činilo 90 odsto ukupne populacije goveda. Nakon pojave velikih mljekara, farmeri su to goveče zamijenili sa visokoproduktivnim rasama simentalskog i frizijskog govečeta koja su neotpornija u zdravstvenom pogledu, a zahtijevaju više hrane i uloženog rada - kazala je Samardžićeva. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana