Veleljepno zdanje postalo ruglo grada

Radmila Đević
Veleljepno zdanje postalo ruglo grada

FOČA - "Dubrovačka kuća" starosjedilačke porodice Hadživuković, koja je za vrijeme vladavine Austrougarske bila jedna od najljepših srpskih kuća u centru Foče, sada predstavlja ruglo grada.

Oko ove kuće, nekadašnjeg uglednog fočanskog trgovca Nika Hadživukovića, sada se nalazi hrpa raznoraznog otpada.

Naime, "Dubrovačka kuća", kako je mnogi Fočaci nazivaju, sagrađena je krajem devetnaestog vijeka.

Starosjedilačka fočanska porodica Hadživuković, odnosno imućni trgovac Niko Hadživuković podigao je za stanovanje. Pravi razlog za njen naziv "Dubrovačka" niko ne zna, a pretpostavlja se da su je tako nazvali, jer je vlasnik Niko u to vrijeme trgovao sa Dubrovčanima.

Drugi kažu da je razlog za njen naziva taj što je izgledala kao kuće u Dubrovniku, što je za Foču u to vrijeme bio izuzetak, jer su kuće u njoj građene u turskom stilu. Treći, ipak, tvrde da se tako zove jer su na njenoj izgradnji radili majstori iz Dubrovnika. Ono što je sigurno "Dubrovačka kuća" je prva srpska kuća koja je zidana u centru grada u vrijeme austrougarske vladavine, kada su fočanski Srbi živjeli isključivo na obroncima grada, u takozvanoj "mahali Ćerezluk".

- "Dubrovačka kuća" je u to vrijeme bila vrlo grandiozno veleljepno zdanje, odudarala je od svih kuća u Foči svojom ljepotom, stilom gradnje, a i veličinom - rekla je kustos fočanskog muzeja Dragica Ćurčić.

Milan Hadživuković, Nikov sin, poslije završene Gimnazije u Dubrovniku vratio se u Foču i zamijenio oca u trgovini. Vihori rata, godine i nevolje koje su zadesile porodicu Hadživuković ostavljale su posljedice na kuću, pa je Milan negdje 1950. godine prodao kuću državnom Komunalnom preduzeću "Izvor" Foča. Od tada pa do danas "Dubrovačka kuća" je u njihovom vlasništvu.

Zub vremena neke stvari nagrize, dok druge osvijetli. "Dubrovačku kuću" davno je načeo, a posljednjih godina pokazao nemilosrdnu narav. Nekada prva srpska kuća u centru Foče, ponos istorije ovoga grada, a danas "ruševina" u urbanom dijelu grada, naselju Samoborska, nedaleko od samog centra, obilježena žutom trakom. Poslije prodaje korišćena je za potrebe preduzeća "Izvor" i radionice koje su organizovali, a danas ne služi ničemu, sem za skupljanje otpada i fiziološke potrebe prolaznika.

U komunalnom preduzeću "Izvor" kažu da je "Dubrovačka kuća" državna imovina, te da sa njom niti mogu niti znaju šta da rade. Za nju se niko do sada nije interesovao, novca za obnovu nema, a ovo preduzeće, po svemu sudeći, ima prioritetnijih problema.

"Dubrovačka kuća", umjesto da je njegovana kao raritet prošlog vremena, godinama već zjapi prazna, zbog nepažnje razorena, a predstavlja i ruglo grada. Ipak, izgleda da je ustrajnija i jača od ljudi, pa se još nekako drži na temeljima.

Porodica Hadživuković

Porodica Hadživuković, čiji su potomci sagradili Dubrovačku kuću, starosjedioci su Foče, a bili su ugledna trgovačka i zanatska porodica koja se u ovaj grad doselila dvadesetih godina devetnaestog vijeka.

Inače, prezivali su se Vuković, a odlaskom u Jerusalim dobili su prefiks "hadži", pa otuda Hadživuković. Trgovali su sa trgovcima iz Italije i Austrije i učestvovali u stvaranju kulturnog života u Foči. Jedini živi potomak Hadživukovića nastanjen u Foči jeste Blažo Hadživuković, koji se, što nimalo ne čudi, danas bavi trgovinom. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana