Inženjer iz rogatičkog sela Dobrašina postao farmer rekorder

Vitomir, poznatiji po nadimku Bade, po zanimanju je diplomirani inženjer poljoprivrede, smjer stočarstvo. Ovaj vrijedni domaćin, koji se uzgojem stoke počeo baviti tek kad je otišao u penziju, pokazao je da za ostvarenje snova nikad nije kasno. Uz podršku supruge Katice krenuo je praktično od nule, a danas slovi za jednog od najuzornijih poljoprivrednika u Rogatici.

Kao i mnogi iz njegove branše, Bade je do posljednjeg rata i u prvim poratnim godinama radio u državnim preduzećima. Odlaskom u penziju zbog kardiovaskularnih problema, prije desetak godina, nije se odrekao svog zanimanja. Čim mu se zdravlje donekle stabilizovalo, polako se vraćao radu sa stokom, ali ovaj put na svom imanju.

Počeo je sa uzgojem ovaca, a ljubav prema stočarstvu prenio je i na svoje sinove. Uloženi trud i znanje davali su rezultate. Postao je jedan od vodećih ovčara ne samo u Rogatici nego i znatno šire, pa mu je pripala čast da bude predsjednik Udruženja ovčara i kozara RS. U međuvremenu stasali su i njegovi sinovi Igor (34), koji je ekonomski tehničar, i Vitomir (32), sa diplomom gimnazije. Oni su poželjeli da pođu očevim stopama, ali da se preorijentišu na proizvodnju mlijeka.

- Na "kućnom savjetu" pala je odluka da napustimo ovčarstvo i pređemo na uzgoj krava. Sinovi su vidjeli šansu u proizvodnji mlijeka, a ja sam ih podržao i nismo se pokajali - kazao je Bade.

Ipak, nova oblast stočarstva nosila je i mnogo neizvjesnosti i ulaganja, ali je znanje bilo na njihovoj strani.

- Upustili smo se u ovaj posao bez ičije pomoći. Da bismo farmu ovaca adaptirali u savremenu štalu, morali smo da podignemo kredit od 35.000 maraka, za koji plaćamo kamatu od 7,3 odsto. U novom objektu smo 2014. godine smjestili sedam krava rase holštajn i započeli svoj biznis - priča Bade.

Dodaje da su naredne godine kupili još osam visokosteonih grla.

- I opet smo se zadužili. Ovog puta kreditom od 31.000 maraka, ali je ovaj kredit zahvaljujući podršci projekta IFAD-a bio znatno povoljniji nego prethodni, potrošački - kazao je Bade.

Danas u njihovoj štali, dodaje on, ima dvadesetak krava koje iz mjeseca u mjesec daju sve više mlijeka. Lani su Vitomiri predali 86.300 litara mlijeka, a kontinuitet u isporuci mlijeka su nastavili i ove godine, pa su mljekari "Pađeni" isporučili 42.254 litra. Da bi zadovoljili standarde za otkup mlijeka, Vitomiri su u potpunosti opremili svoju farmu.

- Imamo zatvoreni sistem za mužu i mlijeko koje se muze mašinama direktno se transportuje u laktofriz - kazao je Bade.

Kada je riječ o otkupljivaču, mljekari "Pađeni", Vitomiri imaju samo riječi hvale. Uz to što su uredne platiše, oni su u neku ruku i garanti kod uzimanja kredita.

- Ovo što mi radimo je veoma težak posao u poljoprivredi. To je rad non-stop 24 časa, 365 dana u godini. Međutim, raditi se mora. Brat i ja smo saglasni da je ovo bolje nego da radimo kod nekog drugog. Na svojoj farmi zaradimo solidnu platu, a nađemo vremena i za odmor i izlazak sa prijateljima - rekao je Igor, dok je mlađi brat Vitomir orao zemlju kako bi zasijao sirak od koga će praviti kvalitetnu silažu za ishranu krava.

Podsticaji

Mladen Vitomir ističe da im dobro dođu subvencije koje dobijaju iz državne kase, ali problem predstavlja to što ne stižu uredno.

- Nama država trenutno duguje podsticaje za pet mjeseci, a koliko je to novca, najbolje se vidi po tome što mjesečno predajemo više od 7.000 litara mlijeka. Problem je, a ja se usuđujem reći, i sramota da opština Rogatica kao ruralna sredina, za razliku od mnogih drugih u Srpskoj, ne izdvaja ni pola marke za stimulaciju poljoprivredne proizvodnje - kazao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.