Surfanje internetom i onlajn plaćanje “hod po minskom polju”

Nebojša Tomašević; Vedrana Kulaga
Surfanje internetom i onlajn plaćanje “hod po minskom polju”

BANjALUKA - Informacije predstavljaju valutu interneta na kojima mnogi zarađuju, a brz protok podataka omogućen današnjom modernom tehnologijom izlaže građane neprestanom riziku od različitih vidova manipulacija, prevara, ali i narušavanja privatnosti.

Stručnjaci upozoravaju da svi podaci koje ljudi ostave na društvenim mrežama kao što su oni o bankovnim karticama, ime, prezime, mjesto stanovanja, interesovanja, fotografije i video sadržaji, ali i komentari koje pišu mogu biti zloupotrijebljeni.

Prema informacijama iz policijskih agencija, ali i Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH (AZLP BiH) zloupotrebe na Internetu sve su češće, naročito putem društvenih mreža.

Jedan od načina prevara na koju su posljednje vrijeme nasjeli brojni “lakovjerni” su lažne nagradne igre na društvenim mrežama. Vješti prevaranti uspjeli su da lažnim nagradama u svoje mreže namame više građana i od njih uzmu lične podatke neophodne za “čišćenje” njihovih računa. 

- Agenciji za zaštitu ličnih podataka u posljednje dvije godine prijavljeno je 17 takvih slučajeva.  Više ljudi je prijavilo da su putem “Fejsbuka” prevareni nakon što su dobili  obavještenje da su osvojili određenu nagradu. Nakon obavijesti od njih je traženo da dostave lične podatke, svoju i fotografiju lične karte kao i broj telefona. Tek kada su to dostavili shvatili su da su prevareni - rekli su u Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH.

Ombudsmen BiH Ljubinko Mitrović kazao je da kriminalci i ljudi željni brze zarade lako mogu da zloupotrijebe tuđe podatke radi profita.  

- Na osnovu vašeg matičnog broja, ako ga se neko dokopa uz korišćenje drugih podataka, moguće je npr. da vam se na teret stavi kredit ili da postanete nekome žirant. Imali smo zabilježene i takve slučajeve - rekao je Mitrović, koji je dodao i to da u većini slučajeva niko nema pravo da od vas traži JMBG.

Presretanje mejlova

Prema podacima MUP-a Republike Srpske prošle godine zabilježena su četiri slučaja neovlašćenog korišćenja ličnih podataka. 

Stručnjaci u policiji pojašnjavaju da su  česte tehnike onlajn prevare, zahvaljujući odavanju ili otkrivanju ličnih podataka, presretanje imejl prepiski firmi iz Srpske i njihovih poslovnih partnera iz inostranstva. Prevara se sastoji iz toga da napadači izmijene podatke primaoca novčane transakcije. Obično je u pitanju jedno slovo u mejl adresi i tada žrtva novac uplaćuje na račun napadača, koji je uglavnom otvoren putem Interneta u zemljama EU. 

 Zaštita 

U AZLP BiH upozoravaju građane da postoji više načina zloupotrebe podataka na Internetu i da za to treba da paze gdje ih ostavljaju i kome daju, te da svako može sam da se zaštiti na više načina.

- Određeni pojedinci ili grupe nezakonito pokušavaju da zarade tako što mejlom kontaktiraju ljude i od njih traže lične podatke u svrhu dobijanja neke nagrade. Građani mogu biti prevareni i prilikom onlajn kupovine stvari i usluga ukoliko ne vode računa preko kojih internet stranica ili uređaja vrše onlajn uplate. Zato moramo voditi računa o tome kako to radimo i kome dajemo podatke -  naveo je direktor  AZLP BiH Petar Kovačević.

Pojasnio je da ljudi mogu brzo da budu prevareni ako podatke kao što su  brojevi  kreditnih ili debitnih kartica ostave na sumnjivim Internet stranicama ili neprovjerenim uređajima. To, tvrdi on, Internet prevaranti lako mogu da iskoriste i ukradu novac s kartica.

- Postoje i različiti oblici zloupotrebe fotografija ili video i audio zapisa koji se putem Interneta stavljaju na društvene mreže. Potrebno je da ljudi vode računa kome se i koji podaci prosljeđuju onlajn, te ukoliko se vrši plaćanje putem interneta potrebno je provjeravati stanje na bankovnoj kartici i iznose koji su uplaćeni, kao i voditi računa odakle se vrši  plaćanje. Nije preporučivo vršiti onlajn uplate sa nepouzdanih uređaja ili mjesta - naglasio je Kovačević.

Naglašava da građani treba da vode računa o primljenim i proslijeđenim imejlovima, paze kome se i koji podaci daju pri raznim  registracijama na internetu.

Nedoumice

Građani često nisu sigurni ili ne znaju kome i kada treba da pokažu lični dokument, na kojem je jedinstveni matični broj ili broj lične karte. 

Šef odsjeka za inspekcijski nadzor i prigovore u Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH Radovan Kešelj, pojasnio je kada i kome smo dužni pokazati identifikacioni dokument. 

- Moramo biti svjesni da zaštita ne znači i zabranu obrade podataka. Postoje situacije u kojima je neophodno traženje ličnih dokumenata i kada je ono opravdano. Kada se radi o podizanju većih suma novca naravno da je opravdano traženje ličnih podataka - kazao je Kešelj.

Dodao je da traženje jedinstvenog matičnog broja i kopija lične karte ni u bankama nije uvijek opravdano.

- Bilo je slučajeva da se traži lična karta kada se vrši uplata računa za vodu ili struju. U te svrhe traženje ličnih podataka nije opravdano i za takve uplate nije potreban jedinstveni matični broj, jer kao građanin dolazite da izvršite svoje obaveze - dodao je on. 

Istakao je i to da su česte pogreške kada ljudi u hotelima ostavljaju identifikacioni dokument kako bi ga osoblje zadržalo radi prijave gostiju.

- Zadržavanje ličnih  dokumenata nije dozvoljeno nikome osim službenim licima prilikom vršenja svoje dužnosti u skladu s zakonom. Svako drugo zadržavanje dokumenata nije zakonito - naglasio je šef odsjeka za inspekcijski nadzor i prigovore u AZLP BiH. 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana