Slatka priča koja traje od antičke Grčke oživjela u Banjaluci: Šarene krofne za osmijeh na licu

Ako su u davnim vremenima imale jednostavniju varijantu ove princeze od tijesta doživjele su potpunu promjenu i prosto mame na zalogaj, sa svojim jarkim bojama i dekoracijama.

Izgleda da su krofne bile hit u Engleskoj, Njemačkoj i Holandiji još u 15. vijeku. Pošto je u Njemačkoj u tom dobu bilo teško doći do šećera, tijesto se jelo sa mesom ili pečurkama.

U Ameriku, koja je kasnije stvorila prvu savremenu varijantu ovog peciva, donijeli su ih holandski doseljenici. Čak je i prva automatizovana mašina za krofne napravljena u Americi 1920, a izumio ju je Adolf Levit, izbjeglica iz carske Rusije.

Prvi pravi recept za krofne može se pronaći u engleskim kuvarima iz 1803. godine, u dijelu sa “američkom hranom”. Riječ “krofna” vodi porijeklo od njemačke riječi “krafen”, sa značenjem kolača pečenog u tiganju.

Postoji i legenda kako su nastale krofne sa rupom. Hanson Gregori, Amerikanac, tvrdio je da je izmislio rupu u krofni 1847. godine. Gregori je bio mornar i jednom prilikom je doživio oluju na brodu. Da bi mu ruke bile slobodne za upravljanje kormilom, krofne, koje je ponio na put, probušio je i stavio na kormilo. Kasnije, svoju tehniku prenio je i majci. Navodno je njegova majka Elizabet nastavila da pravi krofne sa rupom, a u njih je dodavala cimet, muskatni oraščić i limun, a u sredinu je stavljala orah ili badem i ona je navodno dala ime samoj krofni.

Moderne krofne sa mirisom prošlih vremena u Banjaluku je donio Predrag Tošić, zahvaljujući čijoj ideji i umijeću 14 vrsta ove poslastice može da se nađe u objektu “Zakuvaj krofne”.

- Kada ćeš otvoriti svoj restoran? To je pitanje koje mi u posljednjih deset godina stalno postavljaju, kako prijatelji tako i poznanici iz restorana u kojima sam kuvao i pripremao mnoga jela. Govore mi da sam vrhunski kuvar, da me mnogo ljudi poznaje i jedva čekaju da probaju specijalitete domaće i moderne gastronomije, ali sve u mojoj režiji. A ja sam mnogo puta odgovarao da neću nikada otvoriti ništa svoje, rekao pa sada porekao - počinje priču Tošić, koji u ponudi ima i “no stres” krofne, roze boje sa šarenim mrvicama, veoma tražene zbog samog naziva.

Ideja o krofnama rodila se, kaže, u septembru prošle godine, poslije razgovora sa prijateljem iz Splita, koji je sa radošću pričao kako poslije treninga sa klincima ide na tople krofne.

- Krofne, krofne, krofne, svi ih vole, pa skoro svi, ja ih volim, podsjećaju me na one bezbrižne dane kada sam se kao dijete motao po kuhinji mame i bake, kada su iz pekara izlazili opojni mirisi kada god prođem kraj njih. Da, to je priča koju želim ispričati, sjećanja koja želim vratiti, neka nova djetinjstva koja želim stvoriti. Napraviću moderne krofne sa mirisom prošlih vremena. Moja supruga, kao i svaki put do sada, stala je hrabro uz mene i ovu ideju - ispričao je Tošić, koji je od januara ove godine vrijedno radio na pripremi svog kulinarskog poduhvata.

Brižljivo je tražio brašno, fil, preliv, pakovanje, jer sve treba da bude kvalitetno i sa ukusom složeno.

- Odmah da vam kažem, tako jednostavan desert, a toliko komplikovan za pripremu, jer ipak je kvasac živi organizam koji čini tijesto tako vazdušastim i da bi dao ono najbolje od sebe traži najbolje od nas. Koliko sam puta pogriješio, pao, posrnuo, to znaju samo moji najbliži, ali odustajanje nije opcija. Nakon osam mjeseci rada vrhunska krofna je stvorena, vrhunska po mojim standardima, jer ipak ne treba biti toliko nadobudan i reći da će se ona svidjeti svima - priča Tošić, napominjući da iako ima prijateljskih sugestija ne želi da pravi neke druge poslastice nego isključivo krofne.

Sjajan mali tim, naglašava, svu svoju energiju, ljubav i znanje iz dana u dan ulaže u jedan jedini vrhunski proizvod, u krofnu.

- Ta ekipa prepoznala je moju zamisao i sada sa svakom krofnom koju naprave stvaraju novi brend Banjaluke. Hvala im na tome. Želim naglasiti da prioritet dajemo higijeni i kvalitetu namirnica, a to su naši posjetioci prepoznali i već imamo porodice (sa malom i velikom djecom) koje nam se stalno vraćaju na krofnu više puta. Iako je u ponudi 14 vrsta, imamo recepture za 35, ostale krofne ćemo postepeno uvoditi, jer nam je cilj da svaki mjesec u ponudi bude nešto novo - rekao je Tošić.

Recept

- Receptura nije tajna, jedina tajna je u procentu ljubavi koju uložite u pripremu krofni. Sastojci su: krofna miks PiP 50 odsto, brašno tip 500 50 odsto, ulje 8 odsto, kvasac 4-5 odsto, voda 40 odsto. Mijesiti 15-20 minuta dok se tijesto ne užilavi, ostaviti da odstoji 20 minuta, oblikovati krofne, ostaviti da nadođu 45-60 minuta na 36 stepeni Celzijusa i vlažnosti od 70 odsto. Zatim ostaviti 10-15 minuta da se stvori korica sa gornje strane krofne i pržiti po tri minuta sa obje strane. Krofnu ohladiti i puniti ili preliti sa topingom po želji. Neko je nekada rekao, velike stvari dolaze u malom pakovanju, mislim da naše krofne to i dokazuju - kaže Predrag Tošić.

Razni ukusi širom svijeta

Italijani jedu krofne sa punjenjem od vanilije posute šećernim prahom. U Njemačkoj su najpopularnije berliner krofne, napravljene od tijesta slatkog kvasca. Punjene su džemom, a zatim premazane glazurom uz šećerni prah.

Meksičke krofne nemaju klasičan oblik, popularni “ćuros” je duguljastog oblika i preliven vrućim čokoladnim sosom. U Izraelu se krofne pune želeom, a u novije vrijeme sve se više koristi alva, espreso krem i čokoladni tartufi.

U Indiji krofne su jastučaste, okrugle i natopljene slatkim sirupom te imaju vlažan, sočni centar. Na jugu Afrike ih pune medom, dok im u Tunisu dodaju susam i sok od pomorandže. Većina azijskih zemalja ima svoje varijacije krofni iskombinovanih sa tradicionalnom ishranom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.