Romanovi zadužili Srbe za sva vremena

Darko Momić
Romanovi zadužili Srbe za sva vremena

BANjALUKA - Dinastija Romanov za više od 300 godina na čelu velike ruske imperije ostavila je dubok i neizbrisiv trag u istoriji ruskog naroda, a veliki imperator i posljednji ruski car Nikolaj Drugi Romanov je jedinstvena i neponovljiva ličnost.

Ovim riječima sveštenik Srpske pravoslavne crkve i starješina hrama Svetog Vasilija Ostroškog u Banjaluci Miladin Mitrović počeo je razgovor za naš list povodom 103. godišnjice stradanja cara Nikolaja i članova njegove porodice, koje su boljševici pogubili 17. jula 1918. godine u Ipatijevskom domu u Jekaterinburgu.

Miladin Mitrović dobar dio svog školovanja proveo je u Rusiji i predsjednik je Imperatorskog palestinskog pravoslavnog društva u Republici Srpskoj. Ističe da je car Nikolaj s jedne strane bio izuzetno spretan i okretan državnik, a sa druge skroman i blagočestiv vjernik koji je u svojoj ličnosti objedinio duh pravoslavne vjere i bogate ruske tradicije.

- Vijenac mučeništva koji je primio da bi izbjegao bratoubilački rat svoga naroda, bio je kruna njegovog iskrenog života po Božijim zapovijestima. Veliki imperator Nikolaj i njegova supruga Aleksandra, koja je bila Njemica iz Darmštata i unuka britanske kraljice Viktorije, zaista su vrijedni mučeničkog oreola. Redovno su posjećivali liturgije, veliku pažnju su pridavali davanju milostinje i bez obzira na imperatorski položaj, živjeli su skromno i jednostavno u skladu sa jevanđeoskim učenjem. Zato datum njihovog pogubljenja predstavlja najtragičniji dan u cjelokupnoj ruskoj istoriji, za koju znamo koliko je bila teška i mukotrpna - kaže Mitrović.

On dodaje da se članovi Imperatorskog palestinskog pravoslavnog društva trude da podignu svijest srpskog naroda o važnosti i značaju ruske dinastije Romanov i njihove ogromne uloge u pomoći srpskom narodu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

- Pored ogromne podrške tokom otomanske vladavine i austrougarske okupacije, nikada ne smijemo zaboraviti da je carska Rusija zbog Srba i Srbije ušla u Prvi svjetski rat. Naš veliki vladika Nikolaj Velimirović zapisao je da je car Nikolaj odluku o ulasku Rusije u Prvi svjetski rat obrazložio sljedećim riječima: “Kada neko dira mlađeg brata, stariji brat ide da ga brani ne obazirući se na posljedice. Srbi su naša mlađa braća” - kaže Mitrović.

Prema njegovim riječima, ideja da srpski narod zahvali ruskom izgradnjom hrama pojavila se poslije završetka Prvog svjetskog rata.

- Ta ideja nije realizovana zato što je vrlo brzo došao Drugi svjetski rat, a potom komunizam, koji je, kako u Rusiji, tako i ovdje, sistematski radio na tome da se minimizira pravoslavlje, a posebno uticaj, uloga i značaj imperatorskih porodica, u Rusiji Romanovih, a kod nas Nemanjića. To je jedan od razloga zašto poštovanje ruske carske dinastije nije bilo osvijetljeno na odgovarajući način. Ali kako je lijepo rekao naš vladika Jefrem, da je izgrađena tada, bila bi to crkva u slavu ruskog cara, a sada je u slavu ruskog svetog cara, jer su Romanovi kanonizovani kao mučenici Ruske pravoslavne crkve - kaže Mitrović.

On objašnjava da je car Nikolaj, nakon što su boljševici izveli državni udar, vidio da može da dođe do krvavog bratoubilačkog rata.

- Da ne bi došlo do toga, abdicirao je i ovlašćenja predao državnoj Dumi, a boljševici su ubili njega, njegovu suprugu i njihovih petoro djece. Sahranjeni su u Petropavlovskoj crkvi u Sankt Peterburgu, preko puta muzeja Ermitaž - kaže Mitrović.

Zahvalnost

Miladin Mitrović kaže da će rusko-srpski hram u Banjaluci biti simbol iskrenog bratskog odnosa između ruskog i srpskog naroda i izraz naše zahvalnosti za sve dobre stvari koje je učinila i koje čini Rusija na zaštiti srpskog naroda i pravoslavne vjere.

- Treba da budemo zahvalni Bogu što je našoj generaciji pripala prilika da pokažemo tu zahvalnost - kaže Mitrović, dodajući da je Imperatorsko pravoslavno palestinsko društvo osnovao otac cara Nikolaja, car Aleksandar Treći, a da je najveći procvat doživjelo kada je na njegovom čelu bio Sergej Aleksandrovič, rođeni brat cara Nikolaja Drugog.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana